Narodni poslanici koji su predsjednici radnih tijela u Narodnoj skupštini Republike Srpske, uz platu od tri hiljade maraka, dobijaju i mjesečni dodatak od 300 KM bez obzira na to jesu li njihove komisije i odbori taj mjesec uopšte zasjedali. Ako se uzme u obzir da Narodna skupština ima 27 radnih tijela i isto toliko predsjednika to znači da se za njihove dodatke mjesečno izdvaja 8.100 KM, odnosno na godišnjem nivou gotovo 100 hiljada KM. Slične, ako ne i veće, mjesečne naknade izdvajaju se i u ostalim parlamentima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini.
Neto plata profesionalnog poslanika u Narodnoj skupštini Republiike Srpske je 3.075 KM. Ako je uz to i predsjednik nekog radnog tijela, sljeduje ga još 300 maraka i tada njegova mjesečna neto primanja dostižu 3.400 maraka. Dodatak od 300 maraka je isti i za neprofesionalne poslanike, koji nisu u stalnom radnom odnosu isključivo u Narodnoj skupštini, a čija je plata zbog toga za 30 odsto manja u odnosu na one kojima je jedino zanimanje narodni poslanik. Građani, od kojih većina jedva sastavlja kraj s krajem, ogorčeni.
Sama naknada za predsjedavanje nekim radnim tijelom, prema mišljenju političkih analitičara, nije sporna. Sporno je kada se taj mjesečni dodatak na platu dobije bez obzira da li je to tijelo u nekom mjesecu zasijedalo ili ne. Ovo, dodaju, ukazuje na dvije anomalije. Jedna je neodgovoran odnos i trošenje novca poreskih obveznika. A druga je potpuna nezainteresovanost građana na koji se način troše njihove pare.
Mkaden Bubonjić, politički analitičar za BHT kaže:
„Problem je ako se ništa ne radi. A sad što se ništa ne radi to bi trebalo da se potegne pitanje odgovornosti. Ako već nadležni ne potežu trebali bi da potežu građani putem svojih zvanično izabranih predstavnika. Druga je stvar što ne postoji građanska svijest. Još uvijek smno građanski, demokratski nezrelo društvo. Da bi se dostigao taj nivo da se propituje ono što se ne radi, a za šta se dobijaju pare“.
Željko Rajić, politički analitičar za BHT kaže:
„Kada je riječ o BiH na svim nivoima. Ovdje govorimo u Narodnoj skupštini RS, ali tako je svuda. Dakle razlike nema. Čak je prema višim nivoima značajan rast tih primanja. Radili ne radili njima svira radio. Otud i ta borba da se uđe u političke forume“.
Drago Vuković, politički analitičar za BHT kaže:
“Svi mi koji radimo bilo koje poslove i profesori i radnici i trgovci se nagrađuju ili kažnjavaju ako ne urade posao na vrijeme i kako treba. Jedino ovdje imamo potpuno odsustvo te odgovornosti. Dakle ne moraju ništa raditi. Dovoljno je da ih narod izabere“.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata zaposlenih u Bosni i Hercegovini za prošli mjesec je nešto više od 1.200 KM, što znači da poslanici u Narodnoj skupštini RS, koji imaju status profesionalnog poslanika, odnosno oni kojima to jedini posao, ako su uz to i predsjednik nekog od 27 radnih tijela, mjesečno zarade gotovo tri prosječne plate običnih građana. I to radili ili ne radili svoj posao. Javili se za riječ jednom ili nijednom. Slično je i u svim ostalim brojnim parlamentima u zemlji. Definitivno najunosnije zanimanje kod nas je biti političar.