Zalihe krvnih produkata u Zavodu sa transfuzijsku medicinu FBiH održavaju se stabilnim, princip ”samodovoljnosti” u krvnim produktima ispoštovan je u kontinuitetu. Međutim, rezerve krvi imaju ograničen rok trajanja, zbog svog biološkog porijekla, i moraju se konstantno obnavljati. Kazala je to u izjavi za Fenu direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH Aida Đozo i precizirala da to znači da darivaoci krvi svakodnevno posjećuju transfuzijske ustanove, samoinicijativno ili organizovano.
– Od početka ove godine Zavod je, samostalno i u saradnji s partnerima kao što su Crveni križ Federacije i brojne vladine i nevladine organizacije, ustanove, kompanije, organizovao više od 200 uspješnih akcija darivanja krvi. Brojne su i aktivnosti animacije i promocije značaja darivanja krvi, koje moraju biti kontinuirane da bi zdravstveni sistem i cijela zajednica dobro funkcionisali. Naročito ističemo značajan porast broja samoinicijativnih darivalaca krvi, što govori o uspješnosti animacionih postupaka i konstantnog rada sa građanstvom, ali i postojanju značajne svijesti i solidarnosti naših građana sa bolesnim i unesrećenim – naglasila je.
Direktorica Đozo podsjeća da zahtjevi za krvnim produktima dolaze uglavnom neplanirano, što znači da transfuzijska ustanova mora imati na stanju minimalno jednodnevne zalihe krvi svih krvnih grupa. Optimalno bi bilo imati petodnevne zalihe što je, kako je kazala, zbog nekoliko razloga u današnjem svijetu teško dostižno.
– Tome su doprinijeli brojni uzroci kao što su starenje ljudske populacije, migracije, kompromitovano zdravstveno stanje populacije, kao i pojava novih oboljenja koja se mogu prenijeti krvlju ali i zbog kojih se može smanjiti dostupnost darivalaca krvi (npr. pandemije), te razvoj medicine i uvođenje modernih protokola liječenja i medicinskih intervencija, koje zahtijevaju intenzivniju transfuzijsku potporu – pojasnila je prim. dr. Đozo.
Prema njenim riječima, na našim prostorima najzastupljenije su krvne grupe A i 0 te je logično da su i najbrojniji zahtjevi upravo za krvnim produktima tih krvnih grupa.
– Posebno su problematični masovni i dugotrajni zahtjevi za pripravcima krvne grupe AB, koja je zastupljena sa svega oko dva posto u našoj populaciji, te predstavlja naročiti izazov ispuniti takvu vrstu zahtjeva – naglasila je.
Usporedbom aktuelnog stanja rezervi krvi, sa istim periodom prošle godine, ne primjećuju se značajne oscilacije s tim što u Zavodu bilježe blagi porast izdatih krvnih produkata za oko 0,5 posto, u odnosu na isti period prošle godine.
– Krivulja stanja zaliha bila je tokom 2022. godine uglavnom konstantna, dok smo u 2023. imali dva negativna pika (krajem aprila te početkom augusta). Tokom ljeta (kad su ljudi aktivniji i skloniji boravku na otvorenom s jedne strane ali i odsutni iz grada zbog godišnjih odmora, uz, opet, povećanu koncentraciju turista i drugih posjetilaca) nismo evidentirali značajnu promjenu dinamike potreba za krvnim produktima, kao ni poremećaj u snabdijevanju što je dobar pokazatelj. Istovremeno je evidentan udvostručen broj izdatih krvnih produkata za liječenje pacijenata oboljelih od zloćudnih oboljenja, što je negativan i zabrinjavajući trend – naglasila je.
Direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH Aida Đozo podsjetila je da sve transfuzijske službe i centri/odsjeci moraju biti spremni ispuniti sve hitne zahtjeve sa krvnim produktima za životno ugrožene pacijente.
– Svjetske zdravstvene organizacije i Vijeća Evrope ne preporučuju porodično davalaštvo, nego se svi dostupni ljudski resursi trebaju staviti u funkciju organizovanog i planiranog dobrovoljnog, anonimnog i masovnog darivanja krvi – naglasila je prim. dr. Aida Đozo.