Kada ste posljednji put pojeli smokvu ubranu sa stabla? Još toplu od sunca, savršeno zrelu i meku te tako slatku i sočnu da njen okus trajno ostaje u sjećanju. S tim se užitkom malo što može mjeriti, a cijeni ga se još i više jer su takve prilike vrlo rijetke. Nažalost, rijetke su i prilike da se na drugi način uživa u tom rajskom voću: ne samo da je sezona smokava kratka, nego i njihova iznimna osjetljivost otežava transport i čuvanje, čak i u hladnjaku mogu stajati samo nekoliko dana.
Zbog toga kao da su zaboravljene njihove blagodati i mogućnosti koje nude u kuhinji, a njihova je konzumacija uglavnom svedena na puno dostupnije – i kaloričnije – suhe smokve.
Potiču probavu i apsorpciju hranjiv tvari
Iako su vrlo slatke, svježe smokve kalorijskom vrijednošću ne odskaču mnogo od većine voća: 100 g ima otprilike 70 kcal. To su prirodne energetske bombice jer daju lako dostupnu energiju pa su idealne za oporavak i “podizanje” kad se osjećamo kao ispuhani balon i skloni smo posegnuti za slatkišima ili još jednom kafom.
Organizam osvježavaju i svojim visokim udjelom vode od otprilike 80 posto, no zbog velike količine šećera, kao i laksativnog djelovanja preporučljiva je umjerenost – od tri do četiri smokve na dan. Smokve su bogate i vlaknima pa potiču probavu i apsorpciju hranjivih tvari. Sadrže i ficin, enzim koji bjelančevine razgrađuje na aminokiseline – smokve su među rijetkim voćem koje sadrži enzim što pomaže probavljanju bjelančevina.
Podrška imunitetu
Prebiotici iz smokava hrane dobre bakterije i omogućuju uravnoteženu crijevnu floru, što koristi ne samo zdravlju probavnog sistema nego i cijelog organizma. Imunitetu pomažu i vitamini, minerali i antioksidansi, među kojima se svojim udjelom ističu vitamin B6, pantotenska kiselina, kalij, bakar i mangan te polifenoli.
Kada napokon dođe sezona smokava, toliko je mogućnosti na raspolaganju! Kombinovanje je, štaviše, poželjno: nutricionisti savjetuju da se smokve konzumiraju s izvorom bjelančevina (među kojima navode mliječne proizvode i meso) te zdravih masnoća (poput orašastih plodova) kako bi se spriječio nagli porast nivoa šećera u krvi.
Jedna od vrlo jednostavnih ideja je smokve napuniti nasjeckanim orasima – to je savršena užina za radni dan koja će u pravi trenutak dati dozu energije i hrane za mozak (izvan sezone svježih, upotrijebite sušene smokve, ali manju količinu jer 100 g ima otprilike 250 kcal). Možete napraviti i hranjiv biljni napitak od šoljice bademova mlijeka smiksanog sa kašikom sojina jogurta, 5 – 6 oraha i 1 – 2 smokve.
Mogu ispuniti cijeli meni
Premda zbog njihove slatkoće asociraju najprije na deserte i napitke, smokve su odlične u različitim pikantnim jelima pa se njima s lakoćom može ispuniti cijeli meni. Spomenuti enzim ficin djelotvoran je i u pripremi hrane jer omekšava meso pa se smokve dodaju i u mesna jela, kako od svježeg mesa, tako i u ona s mesnim prerađevinama, koja pritom postaju probavljivijima.
Da bi smokve u jelima došle do punog izražaja i obogatile ih svojim jedinstvenim okusom i teksturom, treba odabrati voćke koje su zrele i meke, ali ne gnjecave, te imaju čvrste peteljke i koru bez ikakvih oštećenja, a miris im je blag i slatkast.
Zbog kvarljivosti treba ih kupiti najviše dan-dva prije pripreme i čuvati ih u frižideru, gdje moraju biti raspoređene u jednom sloju na papirnatim ubrusima te pokrivene kako bi se spriječilo da se isuše ili poprime miris drugih namirnica. Nemojte čekati – pojedite ih što prije da biste potpuno iskoristili kratko razdoblje u kojemu nas priroda dariva ovom osobitom delicijom
