Prezentacijom stanja u kojima se nalaze stećci i nišani na području općine Travnik te kakav potencijal u turističkom smislu predstavljaju, okončana je višednevna manifestacija obilježavanja Svjetskog dana turizma u ovom gradu. Nažalost, urađenim projektom – kojim je obuhvaćeno 39 nekropola sa 448 stećaka na području Travnika, te nišani u muslimanskim grobljima – istaknuto je kako bismo, ako ovako nastavimo, mogli uskoro biti zemlja bez ovih istinskih arhiva u kamenu.
Uz činjenicu da svjedoče o životu u vremenu srednjovjekovne Bosne, stanje stećaka govori i o tome kakav je naš odnosu prema prošlosti. A evidentirani su i na 1.780 metara nadmorske visine. Tokom rada na projektu, evidentirane su i nekropole na kojima stećci jedva vire iz gomile smeća, a nerijetko su korišteni i kao građevinski materijal. Istina – nemamo zakona, ali najviše je do nas.
“Bez običnog čovjeka, koji je na prvoj liniji udara kad se radi o zaštiti nekropola, nijedan zakon ne može pomoći načiniti štetu koju je kasnije nemoguće popraviti”, kaže arheologinja Ajna Muslimović.
Ništa bolji odnos nije ni prema nišanima, koji su značajan dio našeg kulturnog identiteta, a koji, kako je istaknuto – gotovo nestaju.
“Ako ćemo govoriti o islamskim nekropolama, islamskim grobljima – potpuno su zapostavljena da se tretiraju kao kulturni spomenici, odnosno kulturna dobra”, upozorava historičarka umjetnosti Fatima Maslić. Ona dodaje kako se u Travniku još vrše ukopi u starim grobljima, iz vremena po dolasku Osmanlija.
Istina, kaže ona, obrađeni su u nauci, ali umjesto da groblja sa ovakvim spomenicima iz kojih se iščitava historija, stara nekoliko stoljeća, budu dostupna turistima, stari nišani nestaju pred novim ukopavanjima i nadgrobnim spomenicima. A s njima nestaje i kulturno-historijsko naslijeđe zanimljivo turistima u gradu u kojem je turizam strateška razvojna grana.
