Život na kredit. Život bez putovanja, kvalitetnih obroka, kupnja mesa na grame, voća i povrća na komade… To je svakodnevica bh. građana uz stalno računanje hoće li novca biti dovoljno do nove plaće. A plaće? Plaće ni blizu nisu dovoljne da se podmire mjesečni troškovi koji su mjesecima unatrag u stalnom porastu piše Valentina Abramušić za Večernji list BiH.
Košarica i plaća
Samo kada usporedimo iznos potrošačke košarice i prosječne plaće, sve postaje jasnije i detaljnije prikazuje stvarno stanje kako zapravo bh. građani žive ili, bolje rečeno, preživljavaju. Četveročlanoj obitelji u prosincu je, stoji u izračunu Saveza samostalnih sindikata BiH, trebalo 2882,90 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za listopad 2023. iznosila je 1285 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku) i pokrivala je tek 44,57 posto potrošačke košarice. – Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih je jedno srednjoškolske, a drugo osnovnoškolske dobi, priopćili su iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Teška ekonomska situacija brojne bh. građane gurnula je u kredite. Ukupni krediti koje su banke u BiH plasirale stanovništvu na kraju studenoga protekle godine iznosili su gotovo 12 milijardi KM, točnije 11,77 milijardi KM, a kredite su, prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, imala čak 864.434 građanina. To znači da u prosjeku svi radnici u BiH, kojih je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u rujnu prošle godine bilo 850.523, imaju kredit. U odnosu na 2022. godinu, tijekom prošle godine smanjen je broj kreditno zaduženih bh. građana, ali je povećan ukupan iznos kredita.
– Na kraju 2022. godine 895.465 građana je imalo kredite kod banaka u BiH, a preostali iznos tih kredita na kraju prosinca 2022. godine bio je 10,97 milijardi KM – rekli su za portal Capital iz Centralne banke BiH.
Kako su dodali, najveći dio kredita stanovništvu na kraju studenoga pošle godine, od ukupnih 11,77 milijardu KM, odnosi se na nenamjenske kredite koji su iznosili 8,6 milijardi KM ili 73,1 posto.
– Krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica iznosili su 1,72 milijarde maraka ili 14,7 posto, a krediti za kupnju postojećih i popravak postojećih stambenih jedinica 969,5 milijuna maraka ili 8,2 posto – navodi se u podacima Centralne banke BiH.
Kartice i poslovanje
Prema njihovim podacima, na kredite po kartičnom poslovanju odnose se 274,3 milijuna KM ili 2,3 posto ukupnih kredita, a preostalih 202,7 milijuna maraka ili 1,7 posto odnosi se na kredite za poduzetništvo i za kupnju automobila.
Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, za portal Capital je prokomentirao ovakve mjere. Naveo je kako ovi podaci nisu iznenađujući te da upućuju na to kako gotovo svaki zaposlenik u BiH ima kredit, ističući da je slična situacija u razvijenim zemljama.
– Ti podaci pokazuju kako imamo jako malo bogatih kojima krediti nisu potrebni, odnosno da tek jedan mali postotak radno sposobnog stanovništva može u BiH živjeti bez kredita, odnosno da nije u dugovima. Međutim, nije to previše ni čudno jer i u razvijenim zemljama svaki radnik otprilike ima neki kredit – kazao je dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, prenijeli su mediji.