Grad Zenica nakon dugogodišnje pravne bitke vratio je u posjed i ponovo prodaje odmaralište u Dućama u Hrvatskoj. Iako je javni poziv za prodaju raspisan, kompleks je i dalje pod administrativnom zabranom. Otvara se pitanje šta je sa imovinom Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj i zašto toliko pravne borbe treba da se ona vrati.
Odmaralište Duće u blizini hrvatskog grada Omiša ponovno pripada Zenici. Više od 10 hiljada kvadrata atraktivne lokacije prodaje se za nešto više od 5 miliona eura. Raspisan je međunarodni tender.
FUAD KASUMOVIĆ, gradonačelnik Zenice
“Prije svega osam godina ta pravno bitka sa hrvatskom Vladom traje i jednostavno Hrvatska je pokušala pravnim nasiljem tu da otme od ovog grada i vratili smo se. Vratili smo i plažu i odmaralište nažalost koje je devastirano. Grad Zenica nema namjeru u drugoj državi praviti hotele, odmarališta i zato je Gradsko vijeće odlučilo da mi to prodamo za ta sredstva nešto napravimo u Zenici.”
Naime Visoki trgovački sud u Zagrebu pravomoćnom presudom potvrdio je odluku Županijskog suda u Splitu, koja Republici Hrvatskoj nalaže brisanje režima pomorskog dobra na primorskom dijelu tog kompleksa. Ali na parceli je ostala administrativna zabrana.
MIRSAD HELEG, Komisija za pripremu i provođenje javnog poziva Grada Zenice
“Hrvatska Vlada je usvojila odluku da hrvatski ministar pravosuđa isključivo odlučuje o skidanju zabrane raspolaganja. Skupština Opštine Zenica je sve te parcele kupila 1961. i 19662. godine, dakle to zemljište je stečeno naplatnim pravnim poslom. Prema svim evropskim mogućim zakonima nama niko to zemljište ne može oduzeti.”
FUAD KASUMOVIĆ, gradonačelnik Zenice
“Ministar pravosuđa Republike Hrvatske samo treba dati saglasnost. Ja vjerujem da oni čekaju da neko kupi to, da ne kažem ko jer ne bi bilo dobro da to kažem, i da to skinu, jednostavno grad Zenica da dođe do novaca.”
Ovakvih primjera ima na desetine. Odmarališta manje vrijednosti su taoci nerješavanja pitanja imovine naše zemlje ili firmi iz naše zemlje u Hrvatskoj koja je mnogo veće vrijednosti, poput Šipadove luke u Šibeniku, objekata Hidrogradnje, Agrokomercovi dijelovi luka u Rijeci i slično.
Iako je u Sporazumu o sukcesiji navedeno da se sva imovina koju su imali vlasnici iz Bosne i Hercegovine i drugih republika bivše Jugoslavije u Hrvatskoj na dan 31. 12. 1990. mora vratiti. Iako je Hrvatska čak donijela zakon 2004. o tome da će ispoštovati Sporazum, do sada primjeri pokazuju da nije.
Ipak sve se svodi na politiku i na tromost u radu određenih insitiucija konkretnije Vijeća ministara, Ministarstva pravosuđa, mišljenja je stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero.
MUHAREM CERO, stručnjak za državnu imovinu
“Stvara se mogućnost za primjenu jednog mehanizma koji je uistinu ugrađen u sporazum o sukcesiji, a čini mi se da Hrvatska ide u tom pravcu da nas novčano obešteti. Naravno to novčano obeštećenje bi bio samo mali dio ukupnih potraživanja. Poznato mi je da je predsjedvajuća EU komisije Von den Lajen upoznata sa pitanjem nevraćanja imovine Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini, ali i da je tražila da joj se dostave spiskovi imovine i da joj se dostave potraživanja BiH. Da li su resorna ministarstva, Krišto i druga dva pomoćnika djelovali u tom pravcu, ne vidimo učinke.”
Prema nekim procjenama, vrijednost imovine Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj premašuje 10 milijardi KM. Pitanje koje struka postavlja hoće li sa početkom rada federalnog Uskoka doći i bolja vremena za zapostavljenu imovinu u Hrvatskoj.
