Investicije su ogromne. Po navodima Goldman Sachsa, do 2025. se očekuje investicijski volume od oko 158 milijardi američkih dolara. Otprilike svaki drugi dolar se ulaže u SAD-u. U idućim godinama će se u sektoru umjetne inteligencije (UI) investirati više od bilijun dolara, predviđaju stručnjaci. Novac pritom odlazi u proizvodnju silicija, produkciju čipova, pa sve do nabavke sustava za opskrbu velikih računalnih centara električnom strujom.
Isplate li se te velike investicije? To za sada nije jasno. Uspjeh ovisi o tomu u kojoj mjeri UI uopće može pomoći u povećanju produktivnosti.
U posljednje vrijeme su glasniji i stručnjaci koji upozoravaju da bi se kod UI-ja moglo raditi o velikom mjehuru od sapunice. Mjehuri imaju jednu nezgodnu osobinu – oni znaju i puknuti. A to onda donosi velike nevolje.
Rizik od (ne)investiranja
Usprkos tome čini se da povlačenje iz utrke oko UI-ja uopće nije ozbiljna opcija za velike tehnološke kompanije.
„Rizik od premalog ulaganja u infrastrukturu UI-ja je dramatično veći od rizika da se ulaže previše“, kazao je Sundar Pichai, šef Googlea, prilikom prezentacije aktualnih poslovnih pokazatelja.
Puno novca u sektor UI-ja investira i Meta, koncern u sklopu kojeg djeluju Facebook ili Instagram. Ulaganja su u proteklom kvartalu porasla na više od 24 milijarde dolara. Za ovu godinu Meta računa s ukupnim investicijskim volumenom između 37 i 40 milijardi dolara te već priprema svoje dioničare na to da će tijekom 2025. ona „znatno“ porasti, kako prenosi agencija DPA.
Leopold Aschenbrenner, istraživač koji je ranije bio zaposlenik u firmi Open AI, u jednom tekstu iz lipnja 2024. piše da je boom umjetne inteligencije uvjetovan investicijskim izdacima.
Potrebno je vrijeme da se UI „trenira“, da se napravi tvornice za proizvodnu čipova, da se osigura opskrbu energijom, kaže on. I dodaje kako zarada „teče“ tek kasnije.
Ali, napominje Aschenbrenner, već sad poduzeća u ovoj branši bilježe dobre promete.
Široka primjena UI-ja
Trenutno 27 % poduzeća u Njemačkoj koristi UI, kaže za DW Klaus Wohlrabe iz Ifo-Instituta. Prošle godine to je činilo 13 % firmi. A oko 17 % poduzeća u idućim mjesecima namjerava implementirati UI.
Jedna od firmi u kojima se koristi umjetnu inteligenciju je Foodforecast iz Kölna. UI se koristi kako bi se na temelju podataka o prodaji, vremenskim prilikama i drugim faktorima prognoziralo koliko će se robe prodati u pekarama. Zahvaljujući tom procesu se oko 30 % manje peciva baci, a 11 % više proda. Bonnska kompanija Recogizer uz pomoć UI-ja analizira podatke o potrošnji energije u nekoj zgradi, vremenske pokazatelje i podatke o ljudima u zgradi kako bi se optimirala potrošnja energije. Tvrtka c-trace iz Bielefelda nudi UI-aplikaciju s pomoću koje se analizira otpad, i koja pomaže u optimiranju procesa reciklaže.
Generativna umjetna inteligencija
Ankete pokazuju da poduzeća već koriste generativnu umjetnu inteligenciju. No, ne postoje precizniji podaci o tome kako je koriste: prevode li zaposlenici uz pomoć UI-ja tekstove, sastavlja li ChatGPT izvještaje ili je UI integriran u procese upravljanja poduzećem.
„Naša istraživanje ne pokazuju u kojoj mjeri UI mijenja procese u poduzećima. Mislim da se to tek sad intenzivira“, kaže stručnjak ifo-a Wohlrabe.
Primjeri za korištenje generativne umjetne inteligencije postoje, kaže Temath za DW. Tu se radi o tvrtkama u kojima se programira ili se radi o servisu za mušterije. Poduzeće cognigi iz Düsseldorfa uz pomoć generativnog UI-ja govorni jezik „prebacuje“ u tekstualni oblik, te generira odgovarajuće odgovore, i to povezuje sa sustavima avio-kompanija. Tako se može obrađivati upite mušterija, pogotovo u fazama u kojima vlada veća „navala“, primjerice nakon nevremena i komplikacija u zračnom prometu.
„Killer-aplikacije”
No, usprkos velikim svotama koje se investira u razvoj UI-ja, Temath napominje da za sada još nema konkretnih praktičnih, takozvanih „killer aplikacija“ koje bi utjecale na znatnije povećanje učinkovitosti poslovanja u poduzećima. „Ne vjerujem da će se baš svaka milijarda koju se aktualno u SAD-u ulaže u velike računalne kapacitete, moći vratiti u omjeru 1:1“, pretpostavlja on.
„Nakon hypea prošle godine, menadžeri u firmama sada nestrpljivo čekaju da se isplate investicije u GenUI, poduzećima je za sada još uvijek teško dokazati korist od toga“, smatra Rita Sallam, analitičarka u Gartneru, američkoj kompaniji za istraživanje tržišta u segmentu IT-a.
Ona prognozira da će do konca 2025. godine 30 % generativnih UI-projekata biti prekinutu nakon studija izvedivosti. Banka Goldman Sachs upozorava da ta tehnologija, usprkos visokim troškovima, još uvijek nije korisna: pretjerivanja kod stvari „kod kojih svijet ne vidi korist ili još nije za njih spreman, u pravilu loše završe“, tvrdi se. Slično to vidi i Sequoia (sektor rizičnog kapitala) i hedge-fond Elliott, koji tvrtke iz tech-sektora čak vidi u “zemlji mjehurića“.
Uloga ChatGPT-a
Što se tiče generativnog UI-ja, stručnjaci polaze od toga da je hype u tom sektoru prouzročila pojava ChatGPT-a na tržištu. Bilo je to u studenom 2022. A početak kraja hypea, kako se čini, možda se dogodio početkom kolovoza, kada je, između ostaloga, naglo opala vrijednost tvrtke Nvidia, koja proizvodi čipove. Tržište se u međuvremenu stabiliziralo. A utrka u domeni UI-ja nastavljena. Koliko dugo će ona trajati, hoće li biti uspješna, to nitko ne zna, poznato je od ranije samo da nisu baš sve tehnologije uspijevale izaći iz „doline suza“, kako to opisuju stručnjaci.
Stručnjaci iz rejtinške agencije Standard & Poor su mišljenja “da će put do monetizacije UI-ja biti duži nego što se do sada očekivalo“. Analitičarka iz banke Goldman Sachs, Sung Cho, smatra: „U skorijoj budućnosti bi se mogla dogoditi pauza po pitanju investicija u UI.“ I dodaje da tek treba izmisliti „killer-aplikacije“ koje bi opravdale ogromna ulaganja. Daron Acemoglu, profesor na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) je skeptičan oko budućnosti UI-ja. On procjenjuje da će UI u idućih deset godina utjecati na manje od pet posto poslovnih procesa, odnosno da će UI u SAD-u povećati produktivnost za samo 0,5 %, a BDP za samo 0,9 posto.
No, bez obzira na očekivanja, bez obzira na optimizam ili pesimizam po pitanju razvoja UI-ja, stručnjaci s kojima je razgovarao DW slažu se u ocjeni da je umjetna inteligencija dio naše budućnosti.
(Deustche Welle)