Može li umjetna inteligencija, ako ne presudna, onda biti prevaga, u formiranju javnog mnijenja i predizbornih obmana? Za ovaj izazov nisu spremna ni mnogo razvijenija društva, ali je neminovnost da ćemo se i mi sa njim morati suočiti.
Da društveni mediji igraju jednu od ključnih uloga u predizbornim kampanjama, jasno je već iz nekoliko minulih izbornih ciklusa. No, raste strah da će se u kampanji uoči izbora 2026. godine u Bosni i Hercegovini, primjenjivati, takoreći – trikovi, kakvi su bili uspješni širom svijeta za pridobijanje glasača, a koji su bazirani ili generisani pomoću umjetne inteligencije.
„Umjetna inteligencija će se sigurno u narednoj kampanji koristiti i za lažne informacije i prouzrokovanje čak videa koji nisu istiniti. Građani moraju biti svjesni toga i moraju biti spremni na to da prepoznaju takve stvari i da u skladu s tim djeluju i da ne vjeruju svemu što vide na internetu“, poručio je Ahmed Kosovac, glasnogovornik Naše stranke.
„Mislim da možemo iz nekih primjera, recimo iz Amerike, ali iz primjera naših federalnih ministara korištenje umjetne inteligencije u izbornim videima i u videima koji ih podržavaju“, istakla je Ajna Katica, projektna koordinatorica Fondacije Boris Divković.
Iako naša zemlja po ustaljenom obrascu, kasni za svim svjetskim trendovima, kada je riječ o upotrebi umjetne inteligencije situacija je tek nijansirano drugačija u različitim zemljama. Svuda je prisutno suočavanje s rapidnim promjenama koje donosi razvoj AI-ja koje je tako teško ispratiti, a samim tim i regulisati.
„Uglavnom se koriste isti alati umjetne inteligencije za proizvodnju dezinformacija. Tu je i tzv. demokratizacija dezinformisanja, jer bilo ko ko ima smartphone, može ih proizvoditi. Mislim da sličnosti postoje u svim dijelovima svijeta“, kazala je Elesa Zehndorfer, autorica publikacije o korištenju AI-ja u izbornom procesu iz Velike Britanije.
„Dok je Evropska unija napravila svoju regulativu o umjetnoj inteligenciji, mi u regionu, pa i Makedoniji odakle dolazim, o tome još i ne raspravljamo“, naveo je Emil Kirjas, autor publikacije o korištenju AI-ja u izbornom procesu iz Sjeverne Makedonije.
Istraživanja su pokazala su da mogućnosti koje pruža AI idu u prilog desničarskim političkim opcijama jer su u skladu sa njihovim agresivnijim načinom komunikacije sa glasačima. Samim tim, ugrožena je demokratija i sve druge, liberalnije struje od stroge desnice. Bosna i Hercegovina, ali i region, nesigurno su pozicionirani na digitalnoj i geopolitičkoj raskrsnici. Digitalna sfera je odlučujuća linija fronta: društveni mediji su sada bojno polje za računarske dezinformacije – vođene konzervativnim domaćim akterima i pojačane zlonamjernim stranim utjecajem.
