Bosna i Hercegovina nalazi se na sedmom mjestu liste država svijeta s najvećim očekivanim padom populacije do 2050. godine. Listu zemalja objavila je globalna mreža World of Satistics, pozivajući se na podatke nezavisne organizacije World Population Review (WPR), sa sjedištem u SAD, koja je posvećena upravo objavljivanju podataka o stanovništvu i demografiji u svijetu.
Niko ne zna
Prema ovim podacima, BiH će u naredne dvije i po decenije izgubiti dodatnih 18,2 posto stanovništva.
Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja iz Banje Luke i viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Aleksandar Majić podsjeća da niko u BiH ne zna koliko stanovništva napušta ovu zemlju, dok istovremeno trpimo posljedice negativnog prirodnog priraštaja, koji je posljedica i povećane smrtnosti tokom pandemije koronavirusa.
Pojašnjava da se Bugarska i Srbija suočavaju s mnogo većim utjecajem negativnog prirodnog priraštaja nego migracija, dok je u Hrvatskoj obrnut slučaj.
– Kod nas se to ne može znati, jer ne znamo koliko stanovništva odlazi, ali sve projekcije ukazuju da će ovaj prostor izgubiti najviše stanovništva, da će ukupna depopulacija biti najveća upravo ovdje – Srbija, BiH, Hrvatska, Bugarska i Rumunija. Tome možemo dodati i otvaranje granica, viznu liberalizaciju i olakšavanja uvoza radne snage u visokorazvijene zemlje – kaže Majić.
Nema popisa
Majić upozorava da planiranje bilo kakvih mjera koje bi ublažile porazne statističke podatke nije moguće bez novog popisa stanovništva.
– Da politika želi riješiti ovaj problem, obavio bi se popis. Sve države okruženja su u ovom popisnom krugu to uradile. Crna Gora je nešto dobila, ali je ukupna depopulacija u svim ostalim državama. Popisom stanovništva mogli bismo uporediti broj stanovnika s onim iz 2013. pa da onda vidimo gdje smo i kakve strategije provodimo – ističe Majić.
Smjena stanovništva
Dugoročnije procjene i scenariji koji možda izgledaju i nerealno predviđaju smjenu stanovništva na ovim prostorima, ali eksperti iz ove oblasti podsjećaju da u historiji čovječanstva takve migracije nisu nepoznanica.
– Taj scenarij slijedi u svim državama zapadnog Balkana, ali to je dug proces. Za to su potrebni vjekovi. Mi nemamo prirodnu obnovu, imamo intenzivne migracije, ali i priliv stanovnika, prije svega, iz azijskih zemalja – kaže Majić.
