Pruga Sarajevo – Ploče predstavlja strateški saobraćajni koridor za snabdjevanje radnim sirovinama za većinu većih kompanija iz metalurgije, građevinarstva i svih grana privrede iz BiH. Slijevaju se izvještaji o štetama i gubicima izazvanim poplavama u Jablanici, Konjicu, Fojnici i Kreševu te iz dana u dan bilans gubitaka nezaustavljivo raste. Izgubljena su 23 života i to je najveći gubitak dok se s druge strane i privredni gubitci svakodnevno povećavaju.
U odnosu na sve društvene djelatnosti i privredne segmente, Željeznice Federacije su pretrpjele možda najveći gubitak prekidom i zarušavanjem pruge Sarajevo – Ploče. Ova austrougarska pruga kao žila kucavica bosanskohercegovačke privrede predstavlja kičmu transportnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini. Dakle, iako je cijelom dužinom od 194,6 km na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, direktor Željeznica FBiH, Enis Džafić nam objašnjava da i entitet Republika Srpska trpi velike gubitke zbog prekida ove pruge.
“Sirovine koje idu prugom Sarajevo – Ploče su ugalj, koks, šećer, betonski kolutovi, nafta, sirovi aluminij i ostale vrste roba u kontejnerskom saobraćaju”, pojasnio je Džafić za Klix.ba.
Pruga Sarajevo – Ploče predstavlja strateški saobraćajni koridor za snabdijevanje radnim sirovinama za većinu većih kompanija iz metalurgije, građevinarstva i svih grana privrede. Obzirom da je željeznica najjeftiniji tip saobraćaja sa aspekta transporta roba, manjak svih ovih sirovina svakog dana mnogostruko povećava privredne gubitke u Bosni i Hercegovini.
“Dnevni transport, u prvih devet mjeseci u prosjeku 6.500 do 7.000 tona robe. Pri čemu su dnevni gubitci 280.000 maraka Željeznice Federacije, a mjesečno oko 6,5 do 7 miliona KM u zavisnosti od intenziteta transporta robe”, dodao je Džafić za Klix.
U ovom trenutku je teško kreirati projekciju gornje granice ukupnih gubitaka i troškova ali je kao najbolje pojašnjenje činjenica da je trenutno u luci Ploče 400.000 tona robe koja treba da ide za BiH. Naravno, pored transportnog ne smije se zanemariti ni putnički potencijal ove pruge, koja je u dosadašnjem dijelu godine prevezla između 120.000 i 130.000 putnika.
Kada je riječ o popravci, sanaciji i ponovnom aktiviranju pruge treba reći da postoji cijeli niz faktora koji ne idu u prilog brzoj sanaciji. Najveća pravna barijera jeste Zakon o javnim nabavkama koji ne prepoznaje specifičnosti vanredne situacije te jednako tretira sve ugovorne organe u svim situacijama.
Tako da bi period sanacije mogao trajati duže obzirom na potrebe izrade tendera, na kojem bi se izvođači i podizvođači odabrali te uputili na imovinu ŽFBiH gdje bi se izvodila sanacija.
“Da imamo olakšane procedure, Željeznice bi ovo riješile za 15 dana”, dodao je Džafić.
Uzimajući sve u obzir, pruga Ploče – Sarajevo ne smije da stane jer s njom se predviđa privredni život Bosne i Hecregovine.
