Centralna banka BiH procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u tekućoj godini na 2,4 posto, što je niže za 0,2 procentna poena u odnosu na projekciju iz aprila, te inflaciju od 1,8 posto, što je za 0,8 procentnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz četvrtog mjeseca.
Korekcija ekonomske aktivnosti napravljena je na osnovu očekivanja o njenom usporavanju u posljednjem kvartalu usljed efekata poplava, a inflacije dijelom zbog službeno objavljenih podatka do septembra, koji ukazuju na stagnaciju cijena u odjeljku režijskih troškova, uprkos povećanjima cijena električne energije, te godišnji pad cijena u odjeljku prevoza.
“Očekujemo kako će efekti poplava biti izraženi na potencijalni bruto domaći proizvod (BDP), te da će posljedice premašiti trenutne finansijske gubitke u direktno pogođenim područjima”, navode iz Centralne banke i dodaju da zbog poplava očekuju rast cijena transporta, koji će se odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda.
Procjena kretanja realnog BDP-a za narednu godinu iznosi 2,6 posto, a za 2026. godinu 2,8 posto.
“Iako se lična potrošnja znatno usporava usljed demografskih promjena, koje znatno smanjuju radno sposobno stanovništvo, a time i raspoloživi dohodak, i u srednjem roku je glavni pokretač ekonomskog rasta. Očekujemo da će lična potrošnja biti dodatno pod uticajem usporavanja ekonomske aktivnosti usljed poplava”, ističu iz Centralne banke.
Iz CB BiH navode da se najveći doprinos rastu cijena u iduće dvije godine očekuje od administrativnih troškova, odnosno osnovne inflacije, prvenstveno cijena električne energije i prevoza. Dalja poskupljenja električne energije i prevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i robe široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više.
Iz Banke dodaju da će projekcije svakako biti podložne revizijama, kako budu pristizali zvanični statistički podaci visokih frekvencija, koji se za oktobar očekuju tek od druge polovine decembra.