Naučnici NASA pronašli su napuštenu i gotovo zaboravljenu vojnu istraživačku bazu iz vremena Hladnog rata, koja bi u budućnosti mogla postati izvor ekološke katastrofe. Dok su proučavali snimke zaleđene površine sjeverozapadne Grenlanda, naučnici su naišli na „nuklearnu bazu ispod leda“ iz paranoičnih godina Hladnog rata, izvještava portal IFL Science.
Radi se o napuštenoj arktičkoj vojnoj istraživačkoj bazi Camp Century, kojom su upravljale Sjedinjene Američke Države između 1959. i 1967. tokom Hladnog rata. Baza je bila centralna tačka Projekta Iceworm (što bi se moglo prevesti kao „ledeni crv“), plana za postavljanje mreže lansirnih mjesta za nuklearne rakete skrivenih ispod arktičkog ledenog pokrivača, koje bi mogle preživjeti prvi napad Sovjetskog Saveza.
Međutim, rakete nikada nisu bile postavljene jer američka vojska nije dobila dozvolu vlade Danske, koja ima suverenitet nad Grenlandom.
„U početku nismo znali u šta gledamo“
Amerikanci su 1967. napustili lokaciju, prepuštajući je snijegu i ledu. Ove godine, baza je „ponovo otkrivena“ slučajno. Strukture Camp Century-a su uočene i tokom prethodnih ekspedicija, ali najnoviji snimci pružili su do sada najbolji pogled na njih.
„Tražili smo bazu ledene ploče, a onda se odjednom pojavio Camp Century,“ izjavio je Aleks Gardner, vođa projekta i stručnjak za kriološke nauke iz Laboratorije za mlazni pogon (JPL) pri NASA-i.
„U početku nismo znali šta gledamo,“ dodao je Gardner.
Procjene pokazuju da su strukture vojnog objekta trenutno zakopane najmanje 30 metara ispod sniježne površine.
Potencijalna ekološka katastrofa skrivena pod ledom
Međutim, Camp Century vjerovatno neće još dugo ostati pod ledenim pokrivačem.
Zbog uticaja globalnog zagrijavanja, pokrivač bi mogao početi da se topi do 2100. godine, pokazuje istraživanje iz 2016, ali samo ukoliko korišćenje fosilnih goriva ostane u okvirima „uobičajenog scenarija“. Topljenje ledenog pokrivača moglo bi dovesti do novih problema. Kompleks je koristio nuklearni reaktor, koji je za sobom ostavio velike količine radioaktivnog otpada, kao i značajne količine hemijskog i biološkog otpada.
Ako se pokrivač otopi, to bi moglo „izazvati ponovno oslobađanje fizičkih, hemijskih, bioloških i radioloških otpada ostavljenih na toj lokaciji,“ navode istraživači. Ovo bi moglo uništiti osetljivi ekosistem u okolini i izazvati političke sporove između vlade Danske i SAD-a, dodali su.
Istraživanje iz 2021. pokazalo je da je malo vjerovatno da će do ovoga doći prije 2100. godine. William Colgan, vođa projekta Camp Century Climate Monitoring Programme pri Geološkom institutu Danske i Grenlanda, izjavio je:
„Kako količina godišnjeg snega nastavlja da premašuje godišnje topljenje, područje s ostacima će se i dalje produbljivati u grenlandski ledeni pokrivač. Drugim riječima, ne postoji rizik da će ostaci zbog topljenja dospjeti na površinu prije 2100. godine.“
S obzirom na različite prognoze, još uvijek je nemoguće precizno predvidjeti šta će se dogoditi. Međutim, istraživačke inicijative poput ove, koje su otkrile precizniju sliku ostataka baze, mogle bi pomoći u praćenju situacije.
