U protekle dvije godine primjetan je kontinuiran pad izvoza iz Bosne i Hercegovine. Inflacija, nedostatak radne snage i ratovi bili su među vodećim razlozima. Postavlja se pitanje šta sa sobom donosi 2025. godina?
Nakon prošlogodišnjeg pada izvoza iz Bosne i Hercegovine, početak ove godine donio je pozitivne naznake. Drvna industrija doživljava kontinuiran rast i tradicionalno je jedna od najjačih u državi. Tek poredeći sa drugima dobija se prava slika niskog stepena produktivnosti.
Po obimu izvoza mnogo zaostajemo za Slovenijom. Iz BiH godišnje se izvozi roba u vrijednosti 16,7 milijardi eura. Manje je to i od susjedne Srbije. No, ovdje je primjetno da Slovenija koja ima 2,1 milion stanovnika, a dio je Evropske unije ima veći izvoz nego Srbija i BiH zajedno, iako u ove dvije državi živi ukupno deset miliona ljudi.
“Poredeći januar 2025. i 2024. vrijednost izvoza u prvom mjesecu 2025. godine veća je za oko 48 miliona KM. Najviše smo izvozili drvo i proizvode od drveta, plastične mase i njihove proizvode, odjeću, obuću, proizvode od željeza, mašine, aparate, mehaničke uređaje kao i namještaj”, ističe Darjana Maglov, portparolka UIO BiH.
Najviše izvozimo u Hrvatsku, Njemačku, Srbiju, Austriju. S druge strane najviše smo uvozili mineralna goriva i ulja, kotlove, mašine, aparate i mehaničke uređaje, automobile, te proizvode životinjskog porijekla. Takva je situacija na početku ove godine, a gledajući na godišnjem nivou struja, izolovana žica i željezne konstrukcije ključni su bh izvozni proizvodi. U analizi Forbes BiH ističu se oblasti gdje je moguće napraviti značajan iskorak:
“Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim potencijalom za ekonomski razvoj u ključnim sektorima poput energetike, male privrede, turizma, infrastrukture te poljoprivrede i prehrambene industrije, što može značajno doprinijeti makroekonomskoj stabilnosti i unapređenju konkurentnosti.”
Bitno je da BiH nije monopolski okrenuta prema jednom tržištu, pa je u neizvjesnoj globalnoj situaciji, kažu ekonomisti, nužna privredna fleksibilnost.
“Bosanskohercegovačke kompanije bi se sve više trebale okretati drugačijim tržištima. Naprimjer, tržišta Bliskog istoka i sjeverne Afrike sa kojima je i bivša Jugoslavija imala uspješnu poslovnu prošlost. Tu bi mogle biti nove prilike za našu zemlje i naše izvoznike. Mogu reći da BiH ima Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, a ne koristi ga ni 10%. Jedno je na papiru drugo u praksi. Najveći izvoznici su iz prerađivačke industrije i električne energije. Tu postoje poteškoće, ali su prilike velike”, smatra Ika Ferrer Gotić, urednica Forbes BiH.
Sada kada odete u Tursku u trgovinu ili pekaru postoji mogućnost da je materijal za vrećicu proizveden u BiH. Pri kupovini nakita tamo, moguće da je za njegovu izradu korišten i umjetni korund iz BiH. U Tursku izvozimo i oružje. No, u prošloj godini zabilježen je vanjskotrgovinski deficit od 12 milijardi i 580 miliona KM. Umjesto iskorištavanja svih bh. potencijala, kontinuirano raste uvoz, a izvoz “tapka” u mjestu.
