Nakon poboljšanja vremena i porasta temperature, radovi u potkozarskim voćnjacima su u punom jeku. Prioritet je rezidba u plantažnim voćnjacima. Zoran i Goran Šmitran, Dragoljub Novaković, Boro Francuz i drugi voćari iz Grbavaca orezali su veći dio jabuke, kruške, šljive i drugih voćaka u svojim zasadima.
“Desetak dana sa niskim temperaturama i minusima u februaru pogodovalo je voćnjacima. To je odložilo vegetaciju i smanjilo mogućnost štete od mraza. Prethodnih nekoliko godina imali smo visoke temperature u februaru. To je podstaklo vegetaciju. Voćke su ranije procvjetale, ali je mraz u martu i aprilu uzrokovao veliku štetu”, kaže Goran Šmitran.
On primarno proizvodi šljivu. Rezidba je u završnici, kao i u voćnjaku Dragoljuba Novakovića.
“Imam tri hiljade stabala jabuke. Preduzeo sam sve mjere prihrane i hemijske zaštite. Najveći dio je orezan, preostalo je još nekoliko redaka. Prema sadašnjoj situaciji, vjerujem da će rod biti dobar, pod uslovom da nas ne zadesi mraz kada voćke budu u cvijetu”, objašnjava Novaković. Ipak je optimista, zato što je zahlađenje sredinom februara odgodilo vegetaciju. Porast temperature, bez padavina u martu, pogoduje voćarima.
“Godinama imamo veliku štetu, odnosno evidentne posljedice zbog klimatskih promjena. Zime su postale blage, bez snijega i hladnoće, sa umjerenim temperaturama. Takođe, dolazi do naglih promjena, pada ili porasta temperature i do 20 stepeni, u toku jednog ili dva dana. To je šokantno za voćke”, smatra Zoran Šmitran, bivši policajac, koji se, nakon penzionisanja prije dvije godine, posvetio intenzivnom voćarstvu.
Boro Francuz iz Grbavaca posjeduje domaće sorte šljive.
“Tri sezone nije bilo roda, zbog mraza. Svake godine šljiva je procvjetala, ali plodova nije bilo. Sadašnje stanje je ipak ohrabrujuće. Imali smo pola mjeseca niskih temperatura, sa dubokim minusima tokom noći. Sada smo ušli u topliji period. Vegetacija je počela”, rekao je Francuz.
Ovaj period proizvođači voća u Potkozarju takođe koriste za stručno usavršavanje, predavanja i sticanje teoretskih znanja. To se posebno odnosi na proizvodnju kruške, koja je u stalnom smanjenju. Institut za hortikulturu Poljoprivrednog fakulteta iz Banjaluke organizovao je predavanje na kojem su, osim proizvođača kruške, učestvovali stručnjaci iz regiona.
“Da bi proizvodnja kruške, kao i drugih vrsta voća, bila profitabilna, potrebno je proizvesti što više prve klase. Maksimalnu pažnju treba posvetiti prorjeđivanju”, smatra Dragan Radivojević, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
“Osim standardne rezidbe kojom se skida veliki broj cvjetnih pupoljaka, a dijelom kontroliše rodnost, ukoliko su uslovi povoljni, neophodno je prorjeđivanje plodova. Kod sorti viljamovka, konferans i karmen često imamo preobilan rod. Zato pribjegavamo hemijskom i ručnom prorjeđivanju, čime smanjujemo rod, ali povećavamo kvalitet”, kaže Radivojević.
Ivana Glišić iz Instituta za voćarstvo u Čačku naglašava da ne postoji savršena sorta kruške, a “uspjeh se može postići jedino ukoliko se sorta gaji u agroekološkim uslovima na koje je kruška prilagođena. To podrazumijeva i tehnologiju gajenja i čuvanja”. Bisera Bilić, profesor Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada, ukazuje i na potrebu korištenja biostimulatora za intenzivnu proizvodnju, koji doprinose zametanju većeg broja plodova uz povećan kvalitet.
“Biostimulatori se, kod nas, slabo ili nedovoljno primjenjuju. Potpuni efekat može dati uz veću primjenu agrotehničkih mjera i pravilnim izborom sortimenata”, izjavila je profesorka Bilić.
Biostimulatori sadrže liniju proizvoda čije su glavne karakteristike stimulisanje prirodnih procesa u biljci kako bi biljka efikasnije usvajala hranjiva, ujedno čuvajući toleranciju na abiotički stres. Poseban način djelovanja biostimulatora poboljšava fiziološke procese za vrijeme kritičnih perioda razvoja, kao što su pupanje, ukorjenjivanje, cvjetanje i sazrijevanje plodova, zatim niskih i visokih temperatura, ekstremnih uslova. Biostimulatori su na bazi ekstrakta morskih algi i slobodnih aminokiselina.
(Nezavisne)
