U jeku političke nestabilnosti kojoj svjedočimo iz dana u dan, nastavlja se priča o borbi za osnovnu egzistenciju. Podatak da je potrošačka korpa dostigla cifru od 3.149,80 maraka je zastrašujući, izvještava Federalna televizija.
Ekonomski stručnjaci naglašavaju važnost reagiranja vlasti, ali i građana. Ističu kako vlasti nisu poduzele adekvatne mjere u vezi s ekonomskom krizom. Građani ove zemlje se nalaze između dvije nepremostive tačke – niskih plata i neprestano rastućih životnih troškova. Rast cijena u Bosni i Hercegovini je nesrazmjeran u odnosu na zemlje EU. Ekonomski podaci za period od 2021. do 2024. godine otkrivaju alarmantnu razliku u rastu cijena. Rezultat je to nekvalitetnih zakona, nepostojanja kontrole tržišta, kvalitetnih ekonomskih mjera, ali – posebno kontrole rasta inflacije, tvrde stručnjaci.
– Od 2021. do 2024. godine cijena hrane u Zapadnoj Evropi po nekim pokazatejima je porasla od 30 do 40%. U Bosni i Hercegovini od 100 do 400%. Ne morate biti doktor ekonomije kad živite u zemlji u kojoj je donedavno minimalna plata bila 600 KM, a potrošačka korpa 3.000, ne treba vam doktorat da vidite da to apsolutno ne može da funkcionira, da ne znam na koji način narod preživljava – ističe Kasim Tatić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
– Jedino kad su akcije u tržnim centrima, onda je vidljivo da te cijene mogu biti znatno niže. Međutim, marže nisu ograničene i to je razlog da cijene mogu rasti svakodnevno i da je samo nebo granica – kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don”.
Ekonomski stručnjaci smatraju da pojedini trgovci i privrednici zloupotrebljavaju situaciju u zemlji – enormno dižući cijene. Opravdanje trgovinskih lanaca je da svaka nova nabavka ima i nove cijene robe. Istovremeno, Tatić ukazuje na to da aktuelna vlast krizu i poskupljenja pravda globalnom krizom i inflacijom.
– To je urađeno vrlo tendenciozno iz vrlo važnog razloga koji javnost treba da zna. Inflacija je vid poreza. Ali jedan izuzetno lijep porez za vladajuću strukturu jer ne mora proći kroz zakonsku proceduru da bi se usvojio – pojašnjava Tatić.
– Ovo je alarmantna situacija u kojoj politika treba da preuzme odgovornost i da se konačno okrene ka tome da građanima pomogne na daleko drugačiji način nego što je to do sada slika i prilika koju svakodnevno gledamo – poručuje Marić.
U ovakvom ambijentu postavlja se pitanje postaje li Bosna i Hercegovina plodno tlo za divljanje cijena robe i usluga. Građani su itekako svjesni situacije u kojoj se nalaze:
“Šta ću misliti? I da mislim, samo bih se nasekirao. Ovako mi je lakše kad ne mislim.”
“Žao mi je političara što će oni ispaštati, a mi ostali – koga briga za nas.”
“Cijene su visoke, plate male, ali, opet, nekako u stvarnosti vidimo da je standard dobar jer svi imamo i dobar telefon i dobre automobile, izlazimo… Mislim da dobro živimo.”
Jedna od mjera u interesu zaštite potrošača je Vladina odluka o zaključavanju cijena. Podršku su imali i od nekoliko trgovačkih lanaca. Ekonomski stručnjaci tvrde da to nije najbolje rješenje. Osnovni problemi – poput nedovoljne proizvodnje, prekomjernog oslanjanja na uvoz, te visoki porezi i doprinosi – još nisu riješeni. A standard građana dodatno opterećuju i krediti.
– Postali smo robovi kredita. Živimo na kredit da bismo mogli da preživimo. Živimo u vakuumu gdje niko ne vodi računa o građanima – upozorava Marić.
– Narod u ovoj državi ima nevjerovatnu moć trpljenja, nevjerovatnu moć srozavanja životnog standarda, nevjerovatnu moć dobivanja malih pomoći i donacija iz vana i nevjerovatnu moć da je totalno nezainteresovan i neinformisan o onome šta mu se događa – zaključuje Tatić.
No, činjenica je da su visoke cijene i neprestana borba za dostojanstven život već godinama bosanskohercegovačka sumorna realnost. Većina građana u Bosni i Hercegovini preživljava s uvjerenjem da će doći bolja vremena. A u iščekivanju boljih vremena – opterećeni su političkim krizama koje dodatno život čine težim.
