Nelegalna gradnja postala je ozbiljan problem u Unsko-sanskom kantonu. Podižu se objekti bez odgovarajućih dozvola, a gradi se i na zabranjenim lokacijama kao što je pojas uz rijeku Unu. Uništavanje obale betoniranjem, izgradnja vikend kuća i velikih stambenih objekta postali su svakodnevica i na području grada Bosanska Krupa.
Bosanska Krupa postala je vrlo zanimljiva turistička destinacija domaćim i stranim turistima. Uglavnom, zbog rijeke Une koja svojim tokom prolazi ovim dijelom Krajine. No, turizam je donio probleme prilikom izgradnje smještajno-ugostiteljskih objekata. Većina se gradi uz samu obalu Une što nije dopušteno.
“To je, ne jedna, nego sigurno mogu reći, preko 200 i više nelegalnih gradnji, možda je to i mala cifra, ne krećem se uz čitav tok Une. Najviše se može vidjeti kad je Unska regata, meni je stvarno žao, tad dođe dosta turista, mogu zamisliti kako ti ljudi koji ne posjeduju ovakvu rijeku, kako oni reaguju”, kaže predsjednik USR “Krušnica” Admir Bajrić.
Jedan takav nelegalni objekat nedavno je srušen, nakon zajedničke aktivnosti općinske inspekcije, gradskih vlasti i ribarskog udruženja. Za to je trebalo uložiti velike napore jer procedura rušenja je komplikovana, spora i zakonski loše uređena. Prije dvije godine, Bosansku Krupu obišao je i federalni vodni inspektor.
“Napisao nekih stotinjak kazni, mogu slobodno reći 99 po sto maraka, jednu od hiljadu, gdje ljudi plate kaznu kroz osam dana, što je najgore pola od te kazne i nastave gradnju dalje”, navodi Bajrić.
U Gradskoj upravi kažu nam da su nemoćni poduzeti ozbiljnije mjere protiv vlasnika nelegalnih objekata. Nadležnost lokalne vlasti je zanemariva, Kanton i Federacija donose zakonska rješenja koja idu na ruku bespravnoj gradnji, kaze gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović.
“Zakoni koje imamo nisu dobri. Mi imamo apsolutno zabranu gradnje u koritu rijeke Une i u tom pojasu 15 metara, međutim tu se to najviše dešava. Tu bi nadležni, federalno i kantonalno ministarstvo i agencija za vodno područje, morali naći neko rješenje”, upozorava Halitović.
Problem je i obezbjediti izvođača radova za rušenje bespravnih objekata. Na raspisane javne tendere niko se ne javlja što zbog nedostatka ovakvih firmi ali i manjih izdvajanja iz gradskog budžeta za ove potrebe. Građani su također ogorčeni ekocidom uz njihovu rijeku.
Turizam je potreban Bosanskoj Krupi , ali povećanje smještajnih kapaciteta kroz nelegalnu gradnju ne može biti put, ako pritom lični interes stavljamo ispred očuvanja prirode i zaštite jedne od najljepših bosanskohercegovačkih rijeka.