Kremlj je u utorak priopćio da je šokiran iznenadnom smrću bivšeg ruskog ministra prometa i bivšeg guvernera regije Kursk Romana Starovojta, koji je, kako se izvještava, počinio samoubojstvo nekoliko sati nakon što ga je ruski čelnik Vladimir Putin smijenio.
Starovojt je pronađen mrtav u svom automobilu kod Moskve s prostrijelnom ranom – iako su neka izvješća govorila da je pronađen u grmlju nedaleko od automobila – a istraga polazi od glavne pretpostavke da si je oduzeo život, rekli su državni istražitelji u ponedjeljak. Neki medijski izvještaji sugeriraju da je Starovojt možda umro još u petak ili subotu, na što možda ukazuje i izjava predsjednika Odbora za obranu Državne dume, koji je rekao da se samoubojstvo dogodilo još “prije nekog vremena”.
Na pitanje o Starovojtovoj smrti, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin bio obaviješten o slučaju te je vijest opisao kao “tragičnu i tužnu”.
“To ne može ne šokirati normalne ljude. Naravno, šokiralo je i nas. U tijeku je istraga koja će odgovoriti na sva pitanja”, rekao je Peskov, odbijajući nagađati o uzrocima koji su doveli do Starovojtove smrti.
U predsjedničkom dekretu objavljenom u ponedjeljak nije naveden razlog za smjenu 53-godišnjeg Starovojta nakon što je proveo tek nešto više od godine dana na toj funkciji, iako politički analitičari sumnjaju da je smjena povezana s istragom o korupciji u Kurskoj oblasti, kojom je prije stupanja na dužnost ministra upravljao. Agencija Reuters ističe kako nisu mogli neovisno potvrditi sumnje koje je iznio izvor iz industrije prometa – koji je htio ostati anoniman zbog osjetljivosti slučaja – a koji je u ponedjeljak rekao da je Starovojtova pozicija bila upitna već mjesecima zbog tog korupcijskog skandala.
Istraga se usmjerava na to je li 19,4 milijarde rubalja (oko 210 milijuna eura) koje su u 2022. godini bile namijenjene jačanju ruskih granica prema Ukrajini, odnosno izgradnji obrambenih utvrda i fortifikacija, u Kurskoj oblasti pravilno potrošene ili je dio tog novca pronevjeren. K tome, za izgradnju fortifikacija trebale su gotovo tri godine, a unatoč svemu ukrajinske snage su početkom kolovoza prošle godine probile granicu uz gotovo nikakav otpor mruskih snaga i upale u Kurs, zauzevši značaj dio ruskog teritorija, u prvoj invaziji na rusko tlo još od Drugogo svjetskog rata.
Operacija “Paučina”
Iako Starovojt, kako piše neovisni The Moscow Times, nije bio formalno umiješan u tu istragu, ruski mediji, u prvom redu poslovni dnevnik Kommersant, citirali su neimenovane izvore koji su rekli da su osumnjičenici u tom slučaju, uključujući njegovog nasljednika na mjestu guvernera Kurske oblasti, Alekseja Smirnova, nedavno svjedočili protiv njega. U utorak je donji dom ruske Državne dume jednoglasno odobrio dosadašnjeg zamjenika ministra prometa Andreja Nikitina kao Starovojtovu zamjenu.
Washingtonski think tank Institut za proučavanje rata (ISW) procjenjuje da je do smjene Starovojsta došlo vjerojatno dijelom i zbog uloge ministarstva prometa u lošim reakcijama ruskih službi koje su omogućile ukrajinsku spektakularnu operaciju Paučina u lipnju, kada su Ukrajinci iz kamiona ubačenih u Rusiju i raspoređenih u blizini zračnih baza diljem zemlje lansirali dronove i uništili ili oštetili navodno desetke ruskih strateških bombardera.
Nakon što je Putin imenovao zamjenika Nikitina da zamijeni Starovojta kao vršitelja dužnosti ministra, Nikitin je tijekom sastanka s Putinom u utorak naglasio da ministarstvo poduzima mjere za praćenje kretanja tereta u Rusiji i identifikaciju bespilotnih sustava, što sugerira – kako procjenjuju analitičari ISW-a – da ruski vođa dio krivnje za operaciju Paučina pripisuje ministarstvu prometa.
Putin je, kako se navodi, možda planirao kazniti Starovojta uhićenjem zbog optužbi povezanih s njegovim mandatom guvernera Kurske oblasti kako bi izbjegao priznanje neuspjeha Kremlja u sprječavanju operacije Paučina.
ISW također procjenjuje da je Smirnovljevo uhićenje i pravosudni postupak vjerojatno dio šireg napora Kremlja da se dužnosnici Kurske oblasti okrive za ruski neuspjeh u odgovoru na ukrajinski upad u Kursku oblast. Putin nije želio priznati ruski neuspjeh u sprječavanju operacije Paučina i možda je planirao iskoristiti optužbe povezane s obranom Kurske oblasti kako bi kaznio Starovojta kao ‘pogodnog krivca‘ za neuspjehe.
U međuvremenu, Moscow Times donosi prlično detaljan životopis Romana Starovojta. Kako se navodi, Roman Vladimirovič Starovojt rođen je 20. siječnja 1972. u Kursku. Diplomirao je na Baltičkom državnom tehničkom sveučilištu u Sankt Peterburgu 1995. godine, a zatim na Sjeverozapadnoj akademiji za javnu upravu 2008. s diplomom iz državne i općinske uprave.
Nakon toga obnašao je dužnost izvršnog direktora Regionalnog investicijskog fonda. Od 1995. do 2001. vodio je tvrtku za upravljanje imovinom Promišljeni. Između 2001. i 2005. bio je na čelu građevinske tvrtke Strojinvest. U vladu je ušao 2005. godine, kada je preuzeo dužnost voditelja odjela za odnose s investitorima, a potom je postao prvi zamjenik predsjednika Odbora za ulaganja i strateške projekte vlade Sankt Peterburga. Zatim je 2010. postao zamjenik ravnatelja ruskog vladinog odjela za industriju i infrastrukturu, gdje je služio do 2012.
Te godine prešao je na čelo državne agencije za ceste Rosavtodor, prije nego što je 2018. imenovan za zamjenika ministra prometa. Na toj je poziciji kratko služio jer je u listopadu 2018. imenovan guvernerom Kurske regije. Na tu je dužnost izabran 2019. godine i iduće se godine službeno pridružio vladajućoj stranci Vladimira Putiuna Ujedinjena Rusija.
Premijer Mihail Mišustin ga je u svibnju 2024. nominirao za ministra prometa, dužnost koju je obnašao do svoje smrti. Forbes Rusija citirao je Centar za političku usklađensot (KPK) koji je rekao da je Starovojt bio “beskompromisni kontrolor”. Kad je politika u pitanju, Starovojt je sebe nazivao “laikom”.
“Nikada u životu nisam bio uključen u politiku, niti sam ikada sudjelovao na izborima”, priznao je jednom, naglašavajući svoju ulogu tehnokrata, vezanu uz “provedbu određenih projekata”.
Nije potreban car, već pravila za sve
Starovojtov mandat kao guvernera Kurske regije došao je pod povečalo nakon iznenadnog upada Ukrajinaca u pograničnu regiju prošlog ljeta. Od tada su organi za provođenje zakona izvršili nekoliko uhićenja poznatih osoba, uključujući i njegovog nasljednika Alekseja Smirnova, zbog navodne zlouporabe javnih sredstava, da bi u konačnici ruski mediji izvještavali o mogućnosti Starovojtove uloge u tome.
Ruski politički analitičari vrlo brzo nakon njegove smrti komentirali su kakve bi posljedice Starovojtova smrta mogla imati za ruske elite. Neovisna novinarka Farida Rustamova izjavila je da bi njegovu smrt trebalo promatrati kao udarac imidžu Putinove vlade. “Kremlj je navikao tretirati dužnosnike kao potrošnu robu – danas rade, sutra ćemo ih zatvoriti i pronaći nekog drugog”, napisala je ona na Telegramu.
“Oduzimanjem vlastitog života, Starovojt je prekršio ta pravila. Nije poslušao Putina i, umjesto da krotko ode u zatvor, odlučio se upucati”, dodala je.
“Zanimljivo je da je trenutačni krug političke evolucije režima štetniji za elite nego za oporezivu klasu – obično je obrnuto”, komentirala je politička analitičarka Ekaterina Schulmann.
“U kojem trenutku će ti nesretni ljudi shvatiti da odgovor nije pronaći [za njih] najbezopasnijeg mogućeg cara, već uspostaviti obvezna pravila za sve, koja se nazivaju zakon?”, upitala se zaključno, kako prenosi Moscow Times.
(Jutarnji list)