Obilježen Međunarodni dan štednje. Na papiru – građani Bosne i Hercegovine nikad nisu imali više novca na računima. U stvarnosti – mnogi jedva sastavljaju kraj s krajem. Istražili smo – ko, koliko i kako štedi te šta o svemu kažu mladi?
U vrijeme kada inflacija iznosi četiri posto, hrana i energija rastu osam posto, brojnima jedno pitanje zvuči – skoro kao provokacija:
“Da li štedim? A šta ću štedjeti kad sam penzioner? A oni oko mene? Teško. Nijedan penzioner ne može štedjeti. On se hvata za slamku”, “Dva intelektualca, ali smo jedva što smo stekli – od dvije plate intelektualaca uspjeli”, kažu nam građani.
Već odavno je jednako izazovno, tvrde, dok bi se, gledajući posljednje podatke Centralne banke Bosne i Hercegovine stekla drugačija slika o bh. društvu. Građani u bankama čuvaju gotovo dvije milijarde KM više nego prošle godine. Ukupna štednja u Bosni i Hercegovini premašila je 36 milijardi KM, od čega najveći dio otpada na stanovništvo.
No, to je poraz za veliki dio njih, smatra ekonomski stručnjak, jer inflacija doslovno topi novac.
“Mislim da bi ovaj praznik trebalo preimenovati od ‘Dana štednje’ do ‘dana pametnog investiranja’. Ne brine me sada investicije krupnih kapitalista i onih koji imaju velike depozite, oni znaju kako će sa novcem. Ali, ove sitne štediše – njima bi država trebala da omogući kupovinu trezorskih zapisa na tri, šest ili devet mjeseci, a kojima bi oni mogli unosno, odnosno racionalno da investiraju svoj novac, to je nešto što radi Hrvatska”, pojasnio je profesor i ekonomista Anto Domazet.
I ovako izgleda dobit u Hrvatskoj za godinu dana, ukoliko 1.000 eura uložite u kupovinu trezorskih zapisa:
“A trezorski zapis na godinu 2,6 posto – došli biste do 1.026 eura, ne treba se plaćati nikakav porez, tako da su oni trenutno najisplativiji”, pojasnio je matematičar Toni Milun.
I tako, dok Bosna i Hercegovina uporno odbija ponuditi prave načine za ulaganje i uvećanje novca, za ogroman dio njene populacije riječ ‘štednja’ nije asocijacija nužno na investiranje. Među njima su, svakako, i mladi kojima sve popularniji postaje zapadnjački trend sa društvenih mreža nazvan ‘osvetničkom štednjom’. Na osnovu njega odlučuju čega se odriču na određeno vrijeme – najčešće je to nova odjeća, kozmetika, kafa van kuće.
“Sada je ‘in’ osvetnička štednja, da se štednja učini najvažnijim – ne samo finansijskim prioritetom – nego životni prioritet jeste da uštedite novca koliko god možete”, navode pojedini na društvenim mrežama.
“Primjetila sam dosta u našoj generaciji da ljudi počinju da uzimaju robu iz second handa po manjim cijenama. I hranu ljudi uzimaju po jeftinijim cijenama, nebitno da li je to hrana druge klase, nama ne znači to puno jer ipak smo mi studenti. Iskreno, primjenjujem to u svom životu, i ljudi kojima se okružujem, tako da taj trend može zaživjeti i već je zaživio”, kažu nam mladi na pitanje o štednji.
Osim pojedinih stručnjaka koji smatraju da bi ovakav masovniji pristup mogao imati blagog efekta na cijene, trend smatraju važnim i zbog odnosa mladih prema novcu. Među njima su, može se pretpostaviti, i njihovi često prezaduženi, roditelji. Prema posljednjim podacima Centralne banke zaduženost po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini premašuje 4.000 KM.
