Švedska razmatra pozivanje bivših oficira u dobi od čak 70 godina u aktivnu službu kako bi osigurala da je njena vojska spremna za krizna vremena, izjavio je ministar odbrane. Prijedlog je među nekoliko opcija koje sugerira istraga koju je vlada naložila 2024., godine kada se zemlja pridružila NATO-u, kako bi se ispitalo kako bi se švedskim rastućim oružanim snagama osiguralo osoblje u sukobu.
Predstavljajući rezultate vladine istrage, ministar obrane Pal Jonson kazao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak da se nordijska zemlja s 10,5 miliona stanovnika suočava s “ozbiljnim vremenima”.
“To znači da sada ulažemo vrlo značajna sredstva u vojnu odbranu”, izjavio je Jonson.
Osim ulaganja u opremu koja su već u toku, Švedska je također trebala osigurati da će u krizi biti dostupno dovoljno vojnog osoblja. Vladina istraga predložila je podizanje dobi za povlačenje bivših vojnih oficira u aktivnu službu na 70 godina, s trenutnih 47. Također je predložila ukidanje ograničenja za vojno slanje bivših regruta. Trenutno, „dužnost slanja“ ostaje maksimalno deset godina nakon posljednje vojne službe, ali istraga je predložila ukidanje ovog ograničenja i umjesto toga stavljanje onih koji nisu služili deset ili više godina rezervne snage Švedske vojske.
Jonson je kazao da će prijedlozi biti poslani na pregled, nadajući se da će početkom sljedeće godine predstaviti prijedlog zakona parlamentu. Ta zemlja je 2017.godine ponovo uvela obaveznu vojnu službu, sedam godina nakon što ju je ukinula. U nartu je vlada najavila da će povećati vojne izdatke za oko 300 milijardi kruna (31 milijardu dolara) tokom naredne decenije, s ciljem povećanja potrošnje na 3,5 posto BDP-a do 2030. godine, prenosi AFP.
