Švedska vlada predstavila je prijedlog kojim bi se ukinula mogućnost sticanja stalnog boravka za nove izbjeglice i tražioce azila, što predstavlja jednu od najznačajnijih promjena migracijske politike ove skandinavske zemlje posljednjih godina. Umjesto trajnog statusa, novopridošlim migrantima uglavnom bi se odobravale vremenski ograničene dozvole boravka.
Prema prijedlogu vlasti, cilj je uskladiti švedski sistem s minimalnim standardima Evropske unije te smanjiti broj osoba koje dugoročno ostaju u zemlji na osnovu međunarodne zaštite. Vlasti smatraju da bi novi model trebao doprinijeti boljoj kontroli migracijskih tokova i efikasnijoj integraciji onih kojima je zaštita zaista potrebna.
Predložene mjere odnose se na buduće podnosioce zahtjeva za azil, dok osobe koje već imaju odobren stalni boravak neće biti obuhvaćene novim pravilima. Za sticanje dugoročnijeg statusa boravka u budućnosti će biti potrebno ispuniti strožije uslove koji se odnose na zaposlenje, poznavanje jezika i integraciju u društvo.
Švedska je decenijama bila jedna od evropskih zemalja s najotvorenijom politikom prema izbjeglicama, posebno tokom migrantske krize 2015. godine. Međutim, posljednjih godina vlasti postepeno uvode restriktivnije mjere, obrazlažući ih potrebom za boljim upravljanjem migracijama i smanjenjem pritiska na javne službe.
Prijedlog je izazvao različite reakcije u javnosti. Dok ga zagovornici vide kao korak ka održivijem migracijskom sistemu, organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da bi strožija pravila mogla otežati integraciju i stvoriti dodatnu nesigurnost za osobe koje traže zaštitu.
