Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je danas da Moskva više ne smatra obvezujućim moratorij na razmještaj projektila kratkog i srednjeg dometa. Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države su 2019. godine istupile iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Rusija je tada poručila da neće raspoređivati takve sustave sve dok to ne učine i SAD.
Moskva: Nestali su uvjeti za održavanje moratorija
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov najavio je još u prosincu da bi Rusija mogla odgovoriti na, kako ih je nazvao, “destabilizirajuće poteze” SAD-a i NATO-a u strateškoj sferi. Sada rusko ministarstvo službeno potvrđuje da se situacija promijenila.
“Budući da se situacija razvija u smjeru stvarnog razmještaja američkih kopnenih projektila srednjeg i kratkog dometa u Europi i azijsko-pacifičkoj regiji, rusko ministarstvo vanjskih poslova konstatira da su nestali uvjeti za zadržavanje jednostranog moratorija na razmještaj sličnog oružja”, navodi se u službenom priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Rusije.
Kakav je to sporazum napustila Rusija?
Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), potpisan 8. prosinca 1987. između američkog predsjednika Ronalda Reagana i sovjetskog čelnika Mihaila Gorbačova, zabranjivao je razmještaj kopnenih balističkih i krstarećih raketa dometa između 500 i 5.500 kilometara. U roku od tri godine nakon stupanja na snagu 1. lipnja 1988., SAD i Sovjetski Savez uništili su 2.692 takva oružja te uspostavili strogo povjerenstvo za nadzor i inspekcije, čime je INF postao prvi sporazum koji je eliminirao cijelu kategoriju projektila. INF je značio veliki iskorak u smanjenju nuklearne prijetnje tijekom Hladnog rata.
Amerikanci ga napustili 2019. godine zbog ruske rakete
SAD je formalno istupio iz sporazuma 2. kolovoza 2019., nakon što su američke vlasti, uključujući tadašnjeg državnog tajnika Mikea Pompea, optužile Rusiju za kontinuirano kršenje INF-a razvojem rakete 9M729. Raketa 9M729 je ruski kopneni krstareći projektil za koji Sjedinjene Države i NATO tvrde da ima domet veći od 500 kilometara, čime krši odredbe sporazuma INF. Prema američkim izvorima, riječ je o moderniziranoj verziji rakete Kalibr, sposobnoj za nošenje bojevih glava i pogodnu za brzo lansiranje s mobilnih platformi, što je dodatno pojačalo strahove od destabilizacije europske sigurnosti.
SAD je tada naglasio da nije spreman ostati strana u ugovoru koji se sustavno krši, što je bio i glavni razlog izlaska iz INF-a. Taj potez su podržali i američki saveznici u NATO-u.
