Zelena tranzicija BiH i usklađivanje domaćeg zakonodavstva s legislativom EU jedan je od preduvjeta za nastavak evropskog puta naše zemlje, ali i ključni prioritet za građane BiH. Međutim, ovaj važan proces prisutniji je u planovima, strategijama i retorici zvaničnika, dok u svakodnevnom životu svjedočimo uništavanju resursa i prizorima divljih deponija, uništenih rijeka i šuma i zagađenog zraka. Evropski zeleni plan ima cilj postizanje održive ekonomije, a kroz dekarbonizaciju, kružnu ekonomiju, smanjenje zagađenja vode, zraka i zemljišta, održivu proizvodnju hrane i oporavak biodiverziteta, Evropa bi do 2050. godine trebala postati klimatski neutralni kontinent. Zemlje zapadnog Balkana ovaj dokument su podržale na samitu u Sofiji 2020. godine.
Rudarske aktivnosti
Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja teži članstvu u Evropskoj uniji, postupno usklađuje svoje zakonodavstvo i praksu s politikama EU, navode iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Zelena agenda za zapadni Balkan i njena provedba inkorporirana je u Federalnu strategiju zaštite okoliša 2022. – 2032., koja će biti sastavni dio Strategije zaštite okoliša Bosne i Hercegovine 2022. – 2032., čije se donošenje očekuje u skorijem periodu.
– Federalna strategija obuhvata širu oblast zaštite okoliša, koja je u skladu sa sedam tematskih oblasti pravne stečevine EU i uključuje upravljanje vodama, upravljanje otpadom, biodiverzitet i zaštitu prirode, kvalitet zraka, klimatske promjene i energiju, hemijsku sigurnost i buku, održivo upravljanje resursima, uključujući poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i rudarske aktivnosti i upravljanje okolišem – kaže ministrica Nasiha Pozder.
Dodaje da provođenje Federalne strategije zaštite okoliša zahtijeva koordiniranu saradnju svih resora, jer direktno ili indirektno utiče na brojne sektorske strategije i politike, poput prostornog planiranja, energetike, poljoprivrede, upravljanja mineralnim sirovinama i vodnim resursima. Strategija će pomoći u postizanju ciljeva Zelenog plana za zapadni Balkan, prvenstveno dekarbonizacije, odnosno prestanku korištenja foslilnih goriva. Pozder kaže da energetska tranzicija predstavlja ogroman zadatak i izazov za sve nivoe vlasti u BiH.
– Bit će potrebno uložiti značajne napore i osigurati da politika i zakonodavstvo budu usklađeni s pravnom stečevinom EU koja se odnosi na kvalitet zraka, upravljanja otpadom, kvalitet vode, zaštitu prirode i biološke raznolikosti, kontrolu industrijskog zagađenja, klimatske promjene i drugo. Neophodne su i značajne investicije za unapređenje stanja okoliša, prvenstveno za izgradnju i unapređenje infrastrukture, modernizaciju tehnologija u oblasti upravljanja otpadom, upravljanja vodama i smanjenja zagađenja zraka i istraživanja. Otvaranje pregovora sa EU može donijeti napredak u svim oblastima i svakako veći pristup EU fondovima i resursima namijenjenim zaštiti okoliša i održivom razvoju – ističe Pozder.
Profit pojedinca
Do otvaranja pregovora, međutim, dug je put, a u borbi za zaštitu životne sredine ekološki aktivisti, udruženja i građani najčešće su usamljeni. Ekološki aktivist Robert Oroz smatra da je BiH u svakom smislu daleko od Evrope, ali i da se, zbog profita pojedinaca, krše i postojeći propisi, dok štetu trpe građani.
– Mislim da iza svega stoji glad za zaradom. Investitori ovdje vide priliku, zato što nema kontrole i sankcija, lako se dogovore s plemenskim vođama i rade šta hoće. U posljednje vrijeme da i u Africi dolazi do pobuna, da se kolonizatori protjeruju ili se kompanije koje su eksploatirale prirodna bogatstva nacionaliziraju, a koncesione naknade su mnogo veće. U BiH su one mizerne, počevši od ruda, malih hidroelektrana, iskorištavanja energije sunca ili vjetra. To je veliko zlo, jer nemamo sistem koji štiti ovu državu. Često imam dojam da se sve radi da se ova država što prije raskrčmi. Nakon što je poslije rata bila sveopšta pljačka društvene imovine kroz privatizaciju, sad su na redu prirodni resursi – kaže Oroz.
Za primjer navodi podatak da se krče šumski kompleksi kako bi se gradile solarne ili male hidroelektrane, iako nam ni hiljade takvih objekata neće donijeti korist, jer svi proizvođači energije, osim tri elektroprivrede, nemaju obavezu da snabdijevaju domaće tržište.
– Sva električna energija završi na međunarodnom tržištu. Zato imamo poskupljenja struje, jer svi proizvođači, osim elektroprivreda, nemaju nikakve obaveze, ne računajući koncesione naknade koje su mizernih 2-3 posto. To jeste zelena energija, ali za koga?! – ističe Oroz.
Pravnica i aktivistkinja fondacije Atelje za društvene promjene, Azra Berbić smatra da je zelena agenda za zapadni Balkan dobro zamišljena, ali u praksi nema odgovornosti vlasti zbog nepoštivanja međunarodnih obaveza koje su davno preuzele. Dodaje da smo država s najmanje zaštićenih područja u Evropi.
Divlje rijeke
– Prošle godine EU je donijela zakon o restauraciji prirode, koji podrazumijeva da će se 25.000 kilometara tokova rijeka osloboditi od grana, da će se zaštititi ogromna područja šuma i mora, restaurirati područja. Iako BiH ima neke od posljednjih divljih rijeka u Evropi, izuzetno vrijedan biodiverzitet za cijelu Evropu, mi idemo regresivno – još gradimo male hidroelektrane, pa i velike sisteme koji uništavaju riječne tokove. Imamo stare termoelektrane, koje jesu bile okosnica razvoja, ali i toliko licemjernog pristupa vlasti da se uništavaju naši rudnici, jer se manipuliše cijenama uglja dok se on kupuje od privatnih kompanija. Toliko je pogrešnih koraka – kaže Berbić.
Planove razvoja u ovoj oblasti opisuje kao bajkovite, dok pristup EU ovom regionu vidi kao pokušaj da, na našu štetu, ostvari svoje ciljeve iz svog zelenog plana. Zbog toga odgovornim smatra i domaće, ali i evropske institucije, koje bi trebale sankcionirati domaće vlasti zbog nepoštivanja međunarodnih obaveza.
– Na sve to, iako je BiH država izuzetno bogata pitkom vodom, građanima se ugrožava pravo na pitku vodu. Svjedočimo sve većem broju zajednica da imaju problematiku sa snabdjevanjem. Pa i samo Sarajevo, Kakanj, Srebrenik, Gradačac … mnogo je kompleksna situacija zbog nedostatka strateške političke volje, istinskog plana, pa i nedostatka znanja da se ovim problemima pristupi sistematski, na način da se sačuvaju priroda i dostojanstvo ljudi. Ne, mi i dalje razmišljamo eksploatatorski. Zelena agenda je krinka pod kojom se eksploatiše priroda, da se bogati još više bogate – ističe Berbić.
Mi smo siromašna zemlja
Profesor Šumarskog fakulteta UNSA Dalibor Ballian podsjeća da BiH čekaju problemi s izvozom struje i drugih proizvoda, zbog uvođenja CBAM takse na emisiju ugljendioksida u proizvodnji. Pojašnjava da je i ovo pitanje usko povezano sa stanjem naših šuma.
– Mi smo siromašna zemlja. Od ruda najviše imamo ugljena, od kojeg proizvodimo struju u termocentralama, ali one nemaju filtere, imaju veliku emisiju ugljika, a ništa ne radimo da ga anuliramo. Nemamo neutralne proizvodnje, jer ništa ne ulažemo. Šuma je sve manje, u gradovima je sve betonirano, pa možemo pričati o zelenoj tranziciji, ali je ona daleko od nas. Da smo objavili podatke inventure šuma, koja je rađena prije 20 godina, da imamo zakon o šumama u FBiH, bilo bi mnogo lakše. Ulazimo u novo poglavlje za koje ni legislativom, ni aktivnostima na terenu nismo pripremljeni – kaže Ballian.
Upozorava da u slučaju otvaranja pojedinih rudnika možemo zaboraviti na zelenu, jer ćemo imati crnu agendu.
– Ljudi ne znaju šta je hrom, da izaziva strahovito zagađenje. Prema nekim procjenama, u krugu od 120 kilometara imate to hromsko zagađenje, a Sarajevo je na 40 kilometara zračne linije. Ako još litijum počnu kopati u Loparama i Jezeru, ako otvore još par tih otrovnih rudnika, mi možemo samo u nebo otići – dodaje Ballian.
Kako bismo “prljave” tehnologije zamijenili obnovljivim izvorima, postepeno prelazimo na proizvodnju struje iz energije sunca i vjetra, ali zbog izgradnje takvih pogona često se uništavaju šume.
– I vani se prave solarne ili vjetroelektrane, ali s neznatnim utjecajem na prirodu. Kod nas je problem u glavama ljudi. Pogledajte koliko zgrada, fabričkih hala, sportskih dvorana imamo na koje se mogu postaviti solarni paneli. Mi bismo da proizvodimo zelenu energiju, a uništavamo zelenilo koje veže ugljik – ističe profesor Ballian.
