Povodom obilježavanja 150. obljetnice Hercegovačkog ustanka, u organizaciji Grada Ljubuškog i Udruge „Vojvoda Musić“, održano je predstavljanje zbornika radova Bosna i Hercegovina između burne povijesti i Hercegovačkog ustanka – 2.
O vrijednom izdanju govorili su profesori Tihomir Zovko i Božo Skoko te urednik zbornika Dušan Musa, novinar koji se ovom temom bavi više od dva desetljeća. Musa je istaknuo da je njegov interes za Hercegovački ustanak dijelom potekao i iz osobne povezanosti, budući da mu je vojvoda Don Ivan Musić, jedan od vođa ustanka, daleki rođak.
„Hercegovački ustanak nije važan samo nama u Hercegovini, već i ljudima diljem Bosne i šire. Mi nismo bili gosti u ovoj zemlji – borili smo se i ostvarili povijesni korak koji je imao dalekosežne posljedice. Posebno je zanimljivo što su dva bataljuna pod zapovjedništvom Don Ivana Musića bila mješovitog sastava, katolika i pravoslavaca, jedina takva u ustanku“, rekao je Musa, dodavši da se ta činjenica često prešućivala iz različitih političkih i osobnih razloga.
Govoreći o snazi i odlučnosti malobrojnih ustanika, Musa je naglasio da je Donja Hercegovina tada imala tek desetak tisuća katolika i nekoliko tisuća pravoslavaca, dok je Osmansko Carstvo brojalo oko 40 milijuna stanovnika. „Ipak, ustanak je izazvao ozbiljnu krizu u Carstvu, koja je, među ostalim, dovela i do toga da Osmansko Carstvo Velikoj Britaniji prepusti otok Cipar. Čak se i Bismarck čudio kako jedan tako mali prostor može izazvati toliku potres u Europi“, istaknuo je.
Zbornik, kako je rečeno na predstavljanju, donosi opsežan prikaz političkih, sigurnosnih, gospodarskih i društvenih prilika u Bosni i Hercegovini uoči i tijekom ustanka, rasvjetljava manje poznate činjenice te donosi nova saznanja o ulozi Hrvata u njegovom pokretanju. Posebno se ističe rad profesora Puljića, temeljen na arhivskoj građi i izvješćima iz tadašnjeg tiska, koji potvrđuje da je ustanak započeo u Donjoj Hercegovini, uz značajan doprinos Hrvata.
Musa je upozorio kako se o Hercegovačkom ustanku na hrvatskim prostorima vrlo malo pisalo do 1990-ih godina te da i danas postoje pogrešne interpretacije, pa i u hrvatskim medijima. „Naša je dužnost govoriti o činjenicama, a ne mitovima, i isticati povijesne ličnosti poput Don Ivana Musića koji je, kao svećenik i vojskovođa, stao na čelo ustanka koji je zatresao Europu“, poručio je.
Govornici su povukli i paralelu s današnjim političkim prilikama, ističući da se odnos velikih sila prema malim narodima na ovim prostorima nije bitno promijenio te da se rješenja često donose prema interesima moćnih, a ne naroda koji ovdje živi.
Promociju je pjesmom obogatio Željko Keža, a događaj je okupio brojne zaljubljenike u povijest i poštovatelje baštine Hercegovine.