U Bosni i Hercegovini ponovo su potvrđeni slučajevi bruceloze i antraksa, bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti i na ljude. Bruceloza je već godinama prisutna u našoj zemlji, dok je antraks nedavno otkriven na području Bosanskog Grahova, gdje je uginulo 11 goveda. Farmeri jednom godišnje moraju uraditi kontrolu stada na zarazne bolesti, posebno brucelozu i antraks, čime se osigurava zdravlje životinja, ali i zaštita ljudi od mogućih zoonoza. Na području Tuzlanskog kantona do sada nije zabilježen nijedan slučaj antraksa.
“Savjetodavne službe i veterinarski zavodi trebali bi hitno reagovati, savjetovati farmere o sprečavanju bolesti, koji su njeni simptomi i preventivne mjere da se zaraza ne širi”, ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Tuzlanskog kantona.
Nadležne službe upozoravaju da spore antraksa u zemljištu mogu preživjeti desetljećima, pa je prevencija jedini način zaštite.
“Postoji vakcina. Mislim da je kod nas 2011. bilo slučajeva, ali su ih one suzbile, odnosno kontrolisale oboljenje. Ali nikad se ne zna, bakterija je toliko otporna”, upozorava dr. vet. sci. Amela Jamaković, v. d. direktora Veterinarskog zavoda Tuzlanskog kantona.
Eldin Glibanović posjeduje oko 70 grla muznih krava, upozorava i na problem pojave bruceloze. Navodi primjer farmera iz Živinica, u čijem stadu je prošle godine registrovana bruceloza kod 25 grla, što je uzrokovalo veliku štetu.
“Ni godinu dana poslije nije naplatio štetu. Mislim da bi trebalo čim prije da se reaguje kad su u pitanju oba nivoua vlasti – i federalni i kantonalni – da se tim farmerima čim prije izbace grla iz štale i da se krene u hitnu realizaciju kada je u pitanju plaćenje takvih šteta”, poručuje Glibanović.
Stručnjaci podsjećaju da Bosna i Hercegovina već godinama vodi borbu i s drugim zoonozama. Najveći problem je bruceloza, bolest koja pogađa i ljude i životinje, a posljedice su dugotrajne i teške.
“Zovemo ih i kategorišemo kao zoonoze. Ono što je evidentno je da Q-groznica, posebno bruceloza, već 10-15 godina prisutna na terenu, gdje imamo registraciju kod životinja ali i u populaciji ljudi”, ističe Ferizbegović.
Uz brucelozu i antraks, u Bosni i Hercegovini se pojavljuju i druge bolesti poput leptospiroze, što dodatno opterećuje farmere, veterinarske i zdravstvene službe. Prema riječima stručnjaka, rješenje je u dosljednoj vakcinaciji, kontroli kretanja stoke, pasterizaciji mlijeka i strožem nadzoru na terenu. Iako su infekcije kod ljudi rijetke, poruka nadležnih je jasna, zaštita životinja je istovremeno i zaštita zdravlja ljudi.
