Međunarodna umjetnička kolonija Počitelj već šestu deceniju okuplja umjetnike iz BiH, regije i Evrope. Tokom pet dana, u inspirativnom ambijentu starog grada, umjetnici su stvarali djela, obilazili arheološke lokalitete i prirodne ljepote Hercegovine. Riječ je o jednom od najstarijih umjetničkih okupljanja u regiji koje, prema riječima organizatora, i pored duge tradicije i bogatog stvaralaštva, nema dovoljnu podršku vlasti u BiH.
Turska umjetnica Belgin Akin ove godine po peti put učestvuje na likovnoj koloniji u Počitelju. Njeni umjetnički počeci, kako kaže, vežu se upravo za ovo mjesto i događaj na kojem je prvi put bila 2011. godine.
“Ovdje se osjećam kao kući, posebno je i inspirativno. Prvi put sam bila na 47. koloniji 2011. Građevine, historijska pozadina, cijeli Počitelj je poseban i meni važan, jer moji počeci se vežu upravo za ovo mjesto. Inspiraciju za moje ovogodišnje radove sam pronašla u ovom specifičnom okruženju i prirodi”, kaže Belgin.
Među 17 umjetnika na ovogodišnjoj 61. likovnoj koloniji, prvi put je učestvovala i istaknuta slikarica iz Srbije, Vesna Marković. Petodnevni boravak u Počitelju za nju je, kako kaže, bilo izuzetno iskustvo.
“Ovo je baš biser! Ne znam da li ovakvo nešto postoji na cijeloj teritoriji. U Srbiji ne postoji, mi imamo kolonije s velikim tradicijama, i to je u prilagođenim uslovima, ali ne u ovom smislu. Ovo je nešto izuzetno”, ističe Vesna.
Svoje stvaralaštvo i ideje u ovom autentičnom ambijentu razvijali su i domaći umjetnici. Akademski slikar iz Visokog, Džemail Silajdžić, ovaj put se odlučio za drugačiji pristup.
“Prošli put sam radio neke skice počiteljskog ambijenta, a ovog puta sam se opredijelio za apstrakciju. I ovakav ambijent kamena, sunca, plavetnila, zelenila može u apstrakciju da se inkorporira potpuno u nekoj drugoj formi”, smatra Džemail.
Kolonija se održava u srcu starog grada, unutar jednog od najpoznatijih nacionalnih spomenika BiH – Gavrankapetanovića kući, za koju se pretpostavlja da ju je 1383. godine izgradio kralj Tvrtko.
Međutim, iza inspirativnog okruženja krije se i tužna stvarnost. Skoro svi historijski spomenici u gradskom jezgru zahtijevaju obnovu, uključujući i samu Gavrankapetanovića kuću, čiji krov prokišnjava. Iz Udruženja likovnih umjetnika BiH upozoravaju da je obnova hitno potrebna, ali da bez podrške institucija sredstva ne mogu osigurati.
“Počitelj kao sami gradić i likovna kolonija kao žila kucavica tog gradića je veliki kulturno-turistički resurs i on bi trebao samo malo više ulaganja i malo više poticaja i razumijevanja od vladajućih struktura u BiH. Ukoliko bi to dobili, sve bi se odigravalo daleko brže i efikasnije”, naglašava Denis Jejina iz Udruženja likovnih umjetnika BiH.
Učesnici kolonije su također uočili zanemarenost ovog jedinstvenog historijskog lokaliteta.
“Čak sam sad razočarana kad sam bila više dana, kad sam vidjela koliko je zapuštenih objekata. Mislila sam da će se ovo obnavljati, potpuno sam zaprepaštena koliko ima derutnih i zapuštenih stvari, a to je biser od svjetskog značaja. Svi smo puno putovali po inostranstvu i viđali od kakvih sitnica naprave turističku atrakciju, a mi se nehajno odnosimo prema biserima i istoriji”, kaže Vesna Marković, umjetnica iz Srbije.
Ipak, umjetnici iz Počitelja odlaze ispunjeni novim inspiracijama i dojmovima. Njihova kolekcija radova bit će predstavljena u martu naredne godine u galeriji Roman Petrović u Sarajevu.
