Azijske mramorne stjenice, poznatije kao azijske smrdibube, preplavile su domove i polja u Bosni i Hercegovini. Pored toga što su neprijatne i ulaze u domove, stručnjaci upozoravaju da pričinjavaju i značajnu štetu u poljoprivredi. Zbog blažih zima, preživljavaju i razmnožavaju se bez prirodnih neprijatelja.
Iako izvorno iz istočne Azije, azijske mramorne stjenice, poznatije kao smrdibube, posljednjih godina proširile su se i u našoj zemlji. Ovih dana najviše problema prave ratarima.
“Najviše su bile na paradajzu, vani što je bio. Napale su mnogo rod i ovako ima, lijeću, napadaju… Tačkice budu, eno i na kruškama ima, kruške što su rodile imaju gute ne možeš da jedeš, tvrdo bude”, kaže poljoprivrednik Nasir Karijašević.
Stručnjaci ističu da je, za razliku od domaćih smrdibuba, azijska verzija veća, brža i još neugodnija. Hrani se biljnim sokovima i napada više od tri stotine različitih vrsta biljaka, uključujući voće i povrće.
“Najviše uništavaju povrće, voće jednim dijelom i ratarske kulture, teško se izboriti. Žale se ljudi sve više i više, ne samo što uništavaju usjeve već i po kućama su dosadne, smetaju, ugušuju se u šupljine na prozorima, vratima, traže sklonište za prezimljavanje”, pojašnjava agronom Gorana Kojić.
Ljudi ih pronalaze svugdje – u utičnicama, među roletnama i u ostavama.
“Veoma je teško suzbiti štetočine, kad je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, mjere podrazumijevaju skup više mjera, mehaničke, biološke, hemijske… Jednostavno ukoliko su u pitanju manji zasadi ili plastenici mehanički ukloniti ili postavljanjem mreža ili feromonskih klopki”, navodi Đorđe Glišić, viši stručni saradnik u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Stručnjaci kažu da azijske smrdibube nisu samo privremeni posjetioci nego naša realnost. Kada dođu prve temperature ispod nule one će se povući, ali samo na kratko, kažu, do prvih toplijih dana.
