Cijena ispred sigurnosti i kvaliteta hrane, rezultati su najnovijeg istraživanja o kupovnim navikama građana BiH. S obzirom na inflaciju, ovakvi podaci ne čude nikoga. Dok cijene hrane svakodnevno rastu, mnogi građani biraju ono što mogu priuštiti ne razmišljaći puno o sigurnosti i kvalitetu onoga što kupuju. Istraživanja su pokazala da ekonomija diktira šta će se naći na tanjiru.
– Gledam uglavnom kvalitet onoliko koliko mogu, ako ne mogu onda uzimam šta stignem. Pošto sam penzioner moram se prilagoditi situaciji.
– Ni blizu kako bi trebalo, ne vjerujem da je kontrola dovoljna i sve ostalo.
– Ja najviše volim domaću hranu koju sam proizvodim, pravim sve što mi treba, od zimnice, grožđa, kruške, jabuke. Tako da slabo kupujem, što se tiče toga.
– O higijeni se može dosta govoriti, tako da poručujem nadležnima da rade svoj posao.
Prema rezultatima istraživanja Eurobarometra o sigurnosti hrane građani BiH izjasnili su se da im je cijena najvažniji faktor pri kupovini. Sigurnost je na drugom mjestu, dok je na trećem ukus. Zabrinutost građana u našoj zemlji najviše je porasla zbog ostataka pesticida u hrani, i to za 14 odsto, u odnosu na istraživanje rađeno 2023. godine.
“Veći je problem kad imamo propisane vrijednosti koje su po nekoliko hiljada puta veće od onih u EU. Imate čitavu lepezu pesticida na kojima se detaljno radi, projeravaju se njihove vrijednosti i njihove količine i ako se desi da u EU imate nižu vrijednost i ako neko u EU proizvede sa višom vrijednosti on slobodno može da ga plasira u BiH”, ističe Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.
Iako je formalno hrana u BiH ispravna i sigurna za korištenje, stručnjaci upozoravaju na potrebu hitnog usklađivanja legislativa sa EU standardima. S druge strane, iz Udruženja potrošača upozoravaju da je za običnog kupca važnije da korpa bude puna, a račun podnošljiv.
“Jedna prosječna plaća je potrebna da se prehrani jedna četvoročlana obitelj. Sigurno ćemo gledati prvo da je prehranimo, pa onda da pričamo o kvalitetu. Naravno da je to upitno, ali jednostavno ljudi u besparici se odriču kvalitete. Dugi niz godina se priča o hrani sa aspekta sigurnosti, je li opasno po zdravlje, međutim rijetko se može čuti da pričamo o kvaliteti. Dakle mi smo jedno siromašno društvo da još nismo došli do toga da pričamo o kvalitetnoj hrani”, smatra Marin Bago, Udruženje potrošača FUTURA iz Mostara.
Zbog ograničenog budžeta domaća i nutritivno bogata hrana često odlazi u drugi plan. Ipak, stručnjaci podsjećaju da sigurnost počinje od nas samih.
“Građani mogu uticati na sigurnost hrane koju pripremaju u vlastitim kućanstvima, prvenstveno. Tu im uvijek preporučujemo da vode računa o higijeni hrane, o higijeni radnih površina koje dolaze u dodir s hranom. Ono što je posao subjekata u poslovanju s hranom, mjerodavnih inspekcijskih tijela je provođenje specijaliziranih monitoringa, službenih kontrola, a građani na to mogu uticati smao javnim pritiskom na te institucije da svoj posao rade što ažurnije”, kaže Dalibor Vidačak iz Agencije za sigurnost hrane BiH.
Cijena danas diktira kupovinu, a kvalitet i dalje ostaje u drugom planu. Dok institucije ne odluče da reaguju na apele, sigurnost hrane zavisiće najviše od nas samih.
