Evropska unija je početkom decembra donijela odluku o postepenoj zabrani uvoza ruskog prirodnog gasa.
EU zabrana bi se u slučaju BIH odnosila na period od 01.01.2028. godine. Kada se to dogodi, BiH će trebati novi izvor gasa. U tom kontekstu, projekt Južne plinske interkonekcije posebno se izdvaja kao infrastrukturni prioritet od strateške važnosti.
– Ulozi su visoki, važno je za BiH da postupa odlučno kako bi osigurala sopstvenu energetsku sigurnost ili rizikuje da bude u zaostatku, kaže John Ginkel, otpravnik poslova u Ambasadi SAD u BiH.
On je nedavno liderima političkih stranaka u FBiH prenio poruku da “je vrijeme da se okonča politički zastoj i izgradi Južna interkonekcija”.
– I prvi put nakon mnogo godina, postigli smo konsenzus o putu naprijed. Zajedno smo se, u principu, složili da bi američka kompanija bila u najboljoj poziciji da gradi gasovod, da njime upravlja i rukovodi u interesu svih stanovnika Federacije, navodi Ginkel.
Premijer FBiH Nermin Nikšić kaže da se izgradnjom Južne interkonekcije stvaraju pretpostavke da taj plin ide ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego za kompletnu regiju i dalji transport ka zemljama Evropske unije.
– Mislim da smo konačno došli do rješenja koje smo svi prihvatili, pošto se svakako radi o plinu koji je vlasništvo SAD, oni će osigurati novac za investiciju od oko 430 miliona eura, američka kompanija će dobiti koncesiju za projektovanje, izgradnju i korištenje plinovoda na period koji se ugovorom procijeni. Oni su zainteresovani da se što prije krene u investiciju, kaže Nikšić.
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović navodi da je nudio rješenje da se naprav nova kompanija u kojoj bi po trećinu vlasništva imali Plinacro, EP HZHB i BH Gas trećina.
– I to insistiramo da se provede, da se promijeni Zakon koji je preglasavanjem donesen u Parlamentu FBIH. Mi smo ponudili kolege iz američke administracije da žurno promijenimo taj Zakon, da izbacimo BH Gas, a da odmah damo koncesiju američkoj tvrtki da krene raditi, to je put. To je proces koji će se graditi, po procjeni koju su mi dali iz Plinacra, sigurno nekih 6 ili 7 godina. Radi se o oko 200 kilometara cijevi koje treba naručiti, a prolazi kroz područja koja su državna imovina, naveo je Čović nedavno u Zagrebu.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova, kaže da su završene sve priče o nekim novim preduzećima.
“Priča o koncesiji je fantastična, Amerikanci polako pobjeđuju u energetskom obračunu sa Rusijom na Zapadnom Balkanu, što je za BiH geopolitički veoma važno. Srbijanski NIS je u problem. Mislim da 2026. godine možemo zakopati prve metre interkonekcije s američkim investitorima”, kaže Konaković.
Američka administracija poručuje da Washington želi ojačati partnerstvo između SAD i BiH i traži odvažno djelovanje za napredovanje ovog ključnog projekta koji će osigurati ekonomsku budućnost BiH.
Ginkel navodi da je Trumpova administracija spremna brzo djelovati da bi dala podršku Južnoj interkonekciji:
“Sada je na liderima BiH da ovaj vitalni projekat vode naprijed. Radimo zajedno da ovaj projekat dovedemo do kraja”.
(Biznis.ba)
