Politička scena Bosne i Hercegovine u 2025. godini obilježena je intenzivnim stranačkim migracijama koje su zahvatile gotovo sve nivoe vlasti – od državnog parlamenta do kantonalnih skupština.
U bh. kontekstu, politički transferi rijetko su vođeni ideološkim zaokretima, a znatno češće interesnim kalkulacijama. Promjena stranačkog dresa za mnoge političke aktere predstavlja mehanizam političkog opstanka, produženja mandata ili zadržavanja uticaja unutar vladajućih struktura.
Tokom ove godine zabilježen je čitav niz prelazaka – neki su bili očekivani i dugo najavljivani, dok su drugi prošli gotovo neprimjetno, bez većih političkih potresa. Ipak, svi zajedno ukazuju na dinamičan i nestabilan politički pejzaž.
Posebno se izdvajaju unutrašnji lomovi u Narodu i pravdi (NiP), koji je zbog sukoba unutar stranke ostao bez značajnog broja kadrova. Istovremeno, Naša stranka i Demokratska fronta uspjele su privući afirmisane političke i stručne profile, dok Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) bilježi postepeno jačanje u nekoliko ključnih kantona.
SBB ponovo u federalnom parlamentu
Jedan od politički najzanimljivijih poteza dogodio se 5. novembra, kada je nezavisni zastupnik u Parlamentu FBiH Kenan Uzunović pristupio Savezu za bolju budućnost Fahrudina Radončića. Tim potezom SBB je, nakon slabog izbornog rezultata 2022. godine, ponovo dobio status parlamentarne stranke na federalnom nivou.
Radončić je tom prilikom naglasio da SBB dobija aktivnog i važnog zastupnika čiji glas ima težinu u aktuelnoj parlamentarnoj većini.
SDA u ofanzivi u Kantonu Sarajevo
Deset dana kasnije, zastupnik u Predstavničkom domu FBiH Mirza Batalović napustio je NES i pristupio SDA. Njegov dolazak u stranku predstavljen je kao važno kadrovsko pojačanje, uz naglasak na njegov akademski i profesionalni profil.
Sarajevski kantonalni odbor SDA već mjesecima vodi intenzivnu kampanju privlačenja novih članova, što stranka otvoreno komunicira kroz gotovo svakodnevne objave o „novim pojačanjima“.
Iz stranke, ali ne i iz vlasti
Jedan od upečatljivijih izlazaka iz stranačkih okvira dogodio se u martu, kada je Damir Nikšić napustio Našu stranku. Kao razlog je naveo ideološke razlike i nezadovoljstvo načinom funkcionisanja stranke, koju je ranije javno kritikovao zbog, kako je rekao, pretvaranja u „marketinški projekat“.
Iako nije pristupio nijednoj drugoj političkoj opciji, Nikšić je nastavio podržavati aktuelnu parlamentarnu većinu u Federaciji BiH.
U međuvremenu, zastupnica u Predstavničkom domu PSBiH Mia Karamehić-Abazović napustila je NiP i prešla u Našu stranku. Tim transferom NiP je ostao bez Kluba poslanika u državnom parlamentu, što je dodatno oslabilo njegovu poziciju na državnom nivou.
Unutarstranački potres u NiP-u
Krajem oktobra došlo je do ozbiljnog raskola u sarajevskom NiP-u, kada je sedam općinskih vijećnika te zastupnik u Skupštini KS Rusmir Pobrić istupilo iz stranke i podnijelo ostavke na sve funkcije.
U zajedničkom saopćenju naveli su razloge poput dugotrajnih unutrašnjih sukoba, nepovjerenja, dvostrukih standarda i radikalizacije političke komunikacije. Naglasili su da ne napuštaju stranku kako bi prešli u drugu, ali su ostavili otvorenom mogućnost političkog djelovanja u budućnosti.
Odlazak SDP-ovih kadrova i jačanje DF-a
Demokratska fronta je tokom jeseni značajno ojačala, privukavši više istaknutih kadrova iz SDP-a. Među njima su federalni zastupnik Hajrudin Kozarević, te Arman Zalihić i Lamija Duranović iz Hercegovine.
Zalihić je kao razlog prelaska naveo razočaranje politikama Trojke, posebno odnosom prema HDZ-u. Paralelno s tim, Naša stranka je u decembru dobila novo pojačanje u vidu dugogodišnje SDP-ovke Amile Hodžić iz Tuzlanskog kantona.
SBiH se tiho konsoliduje
Stranka za Bosnu i Hercegovinu tokom godine bilježi postepeno jačanje, posebno u Tuzlanskom kantonu. Zastupnica Zumra Begić, koja je u kratkom periodu promijenila više političkih adresa, u septembru je pristupila SBiH-u. Stranci se pridružio i bivši funkcioner DF-a Dževad Adžem, najavivši aktivniji angažman uoči narednih Općih izbora.
Interes ili uvjerenje?
Najviše pogođena političkim transferima ove godine nesumnjivo je Narod i pravda, gdje su unutrašnji sukobi proizveli kontinuirani odljev kadrova. S druge strane, promjene u rukovodstvima Naše stranke i DF-a učinile su te stranke atraktivnijim za političare koji traže novi prostor za djelovanje.
Svi ovi primjeri jasno pokazuju složenost bh. političke scene, u kojoj se lične ambicije, stranačke strategije i očekivanja birača neprestano sudaraju – često na štetu političke stabilnosti i dosljednosti.
(Ero.ba)