Niz požara i eksplozija u evropskim tvornicama povezanim s proizvodnjom oružja i opreme za Ukrajinu izazvao je novu zabrinutost sigurnosnih službi. Incidenti su posljednjih mjeseci zabilježeni od Češke i baltičkih država do Bugarske i Italije, a zapadne obavještajne službe istražuju mogućnost da barem iza dijela njih stoji koordinirana ruska kampanja sabotaže. Važno je, međutim, napraviti razliku između potvrđenih slučajeva, istraga koje ukazuju na moguću rusku povezanost i nesreća čiji uzrok još nije utvrđen. Za sve posljednje požare i eksplozije nema dokaza da ih je organizirala Moskva, a vlasti pojedinih država zasad nisu pronašle vezu s Rusijom. Najnoviji slučaj dogodio se u Estoniji. U noći između 14. i 15. augusta zapaljen je objekt kompanije Milrem Robotics u Tallinnu, proizvođača bespilotnih kopnenih vozila čiji se sistemi koriste i u Ukrajini. Latvijske vlasti potom su privele trojicu svojih državljana osumnjičenih za podmetanje požara. Estonski premijer Kristen Michal potvrdio je da istražitelji pokušavaju utvrditi je li riječ o sabotaži i postoji li povezanost s Rusijom.
Eksplozije u Bugarskoj i Italiji
Samo nekoliko dana ranije, 10. augusta, snažna eksplozija dogodila se u pogonu bugarske kompanije EMCO, jednog od značajnijih privatnih proizvođača oružja u toj zemlji. Kompanija proizvodi i artiljerijsku municiju kalibra 155 milimetara namijenjenu Ukrajini. Požar je, prema dostupnim informacijama, prvo izbio na kamionu parkiranom u blizini skladišta, nakon čega je uslijedila eksplozija. Tri dana kasnije novi incident dogodio se kod Rima. Eksplozija je zabilježena u tvornici municije KNDS Ammo Italy u Colleferru, gdje je prethodno izbio požar u dijelu pogona za obradu baruta.
Uzrok tog požara još nije definitivno utvrđen, a italijanske vlasti nisu iznijele dokaze koji bi incident povezali s ruskom sabotažom. Sličan oprez prisutan je i u Bugarskoj. Mnogo ozbiljnije indicije pojavile su se u drugim evropskim slučajevima. U Češkoj je početkom godine gotovo potpuno uništen pogon kompanije LPP Holding u Pardubicama, koja proizvodi dronove, termovizijsku opremu i druge vojne sisteme povezane s Ukrajinom. Češke vlasti utvrdile su da je požar namjerno izazvan i slučaj istražuju kao teroristički napad. Litvanske vlasti također su podigle optužnice protiv šest osoba zbog pokušaja podmetanja požara u objektu kompanije koja proizvodi opremu isporučivanu Ukrajini.
Zapadne službe sumnjaju na ruski model „hibridnog rata“
Prema informacijama zapadnih obavještajnih izvora koje je objavio britanski Telegraph, Rusija za takve operacije navodno sve češće ne koristi vlastite agente direktno, nego preko posrednika angažuje članove lokalnih kriminalnih grupa. Kontakt i instrukcije navodno se odvijaju preko aplikacija poput Telegrama, dok se izvršioci plaćaju kriptovalutama. U nekim slučajevima osobe angažovane za konkretan zadatak navodno ni ne znaju ko je stvarni naručilac operacije.
Takav način djelovanja omogućava nalogodavcu da oteža dokazivanje direktne odgovornosti, dok istovremeno relativno jednostavnim akcijama može izazvati ozbiljnu ekonomsku i sigurnosnu štetu. Zapadne službe vjeruju da bi jedan od ciljeva mogao biti ometanje proizvodnje i lanaca snabdijevanja oružjem za Ukrajinu, ali i testiranje reakcije NATO-a na incidente koji ostaju ispod praga klasičnog vojnog napada. To pitanje postaje posebno osjetljivo zbog člana 5. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Sabotaže, cyber napadi, požari i operacije preko kriminalnih posrednika nalaze se u mnogo složenijoj sigurnosnoj i pravnoj zoni.
Evropska vojna industrija ubrzano povećava proizvodnju
Potencijalni napadi događaju se upravo u vrijeme kada evropska vojna industrija snažno povećava kapacitete zbog rata u Ukrajini i potrebe za obnavljanjem vlastitih zaliha. Njemački Rheinmetall, jedan od najvećih evropskih proizvođača oružja, samo je tokom 2026. dobio nove narudžbe za isporuku hiljada granata kalibra 155 milimetara Ukrajini, dok kompanija planira povećati godišnju proizvodnju na približno 1,5 miliona takvih projektila do 2030. godine.
Bugarska je također postala izuzetno važna za evropski lanac proizvodnje municije. Tamošnja vojna industrija posljednjih godina snažno je proširena, uključujući proizvodnju NATO standardne artiljerijske municije i eksploziva. Zbog toga sigurnost proizvodnih pogona postaje sve važnije pitanje za evropske države. Niz požara sam po sebi nije dokaz postojanja jedinstvene ruske operacije, ali slučajevi u kojima su istražitelji već pronašli tragove namjerne sabotaže, zajedno s ranijim operacijama koje su evropske vlasti povezivale s ruskim službama, razlog su zbog kojeg se svaki novi incident u vojnoj industriji sada posmatra s mnogo većom pažnjom. Ako se sumnje zapadnih obavještajnih službi potvrde, Evropa bi se mogla suočavati s drugačijom vrstom sukoba – onim koji se ne vodi tenkovima preko granica NATO-a, nego požarima, sabotažama i posrednicima duboko unutar teritorije evropskih država.
