Poljski premijer Donald Tusk iznio je ozbiljno upozorenje o sigurnosnoj situaciji na istoku Evrope, tvrdeći da postoje signali da se Rusija priprema za značajnu eskalaciju rata u Ukrajini, ali i napetosti u široj regiji. Prema njegovim riječima, posebno osjetljivo razdoblje bit će predstojeća jesen i zima, dok bi narednih sedam do osam mjeseci moglo biti kritično. Tusk je o sigurnosnim prijetnjama govorio tokom susreta s mladima na društveno-političkom festivalu Kampus Poljska u Olštinu. Naglasio je da je poljska vlada u stalnom kontaktu sa savezničkim obavještajnim službama, uključujući američku CIA-u, te da Varšava pažljivo prati poteze Moskve. Njegove tvrdnje dolaze u trenutku pojačane pažnje zbog nedavne posjete direktora CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi. Reuters navodi, pozivajući se na dva izvora, da je Ratcliffe tokom razgovora pokrenuo pitanje mogućnosti ruske vojne operacije protiv neke članice NATO-a. Kremlj je ranije odbacio medijske navode o svrsi njegove posjete, dok je američki predsjednik Donald Trump umanjio strahove od mogućeg ruskog napada na NATO.
Tusk: Rusija se priprema za mobilizaciju 600.000 vojnika
Poljski premijer tvrdi da postoje različiti pokazatelji na osnovu kojih obavještajne službe mogu procijeniti ruske namjere, među kojima su i pripreme za mobilizaciju. Prema njegovim riječima, procjene različitih službi govore da bi Rusija mogla mobilizirati čak 600.000 vojnika. Tusk je naglasio da bi za rusku ekonomiju takav potez predstavljao ogroman poduhvat te poručio da se toliki broj ljudi sigurno ne priprema za mirovne operacije.
„Moramo biti spremni za različite eventualne okolnosti jer će najbližih sedam do osam mjeseci biti kritično“, upozorio je poljski premijer.
Njegova upozorenja nisu potpuno nova. Još krajem juna Tusk je govorio da je sigurnosna situacija na istočnom krilu NATO-a veoma nestabilna i da se u narednim sedmicama i mjesecima mogu očekivati različiti oblici eskalacije. Posebno je tada naglasio potrebu zajedničkog djelovanja država koje neposredno graniče s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom.
Šta ako Rusija napadne Estoniju?
Tusk se posebno osvrnuo na hipotetički scenario ruskog napada na Estoniju, članicu NATO-a od 2004. godine. Njegova poruka bila je nedvosmislena – Poljska bi morala biti među državama koje bi prve insistirale na odlučnom odgovoru cijelog Saveza.
„Mi moramo biti na čelu onih koji će mobilizirati NATO za hitan i oštar odgovor, jer bismo u suprotnom mi bili sljedeći na redu“, kazao je Tusk.
Time je podsjetio na temeljno načelo kolektivne odbrane NATO-a prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve saveznice.
Tusk je istovremeno poručio da Poljska ne želi sukob s Rusijom, ali da odvraćanje može funkcionirati samo ako Moskva vjeruje da će NATO zaista zajednički reagirati u slučaju napada na neku od svojih članica.
„Radim sve da zaštitim Poljsku od bilo kakvih sukoba sa susjedima. Ali Rusija je danas agresor, agresor i prema zemljama NATO-a i tu svi moramo biti kao jedna pesnica“, poručio je.
Varšava traži još snažniju podršku Ukrajini
Upozorenje poljskog premijera dolazi i u trenutku kada Varšava zajedno s još nekoliko evropskih država traži jačanje podrške Kijevu. Ministri vanjskih poslova Poljske, Nizozemske, Španije i Švedske zatražili su da Evropska unija ponovo otvori raspravu o korištenju zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. U EU je zamrznuto oko 210 milijardi eura imovine ruske centralne banke, a četiri države smatraju da bi trebalo ponovo razmotriti načine na koje bi ta sredstva mogla biti iskorištena za finansiranje ukrajinskih potreba. Sve se događa u trenutku kada rat u Ukrajini nastavlja eskalirati, dok istovremeno raste zabrinutost zbog mogućnosti širenja sigurnosne krize prema istočnom krilu NATO-a. Tuskova poruka zato nije samo upozorenje Ukrajini. Poljski premijer smatra da će predstojeća jesen i zima biti ključne za ruske planove i da se cijeli NATO mora pripremiti za različite scenarije.
