Uvođenje novog sistema kontrole ulaska u Evropsku uniju, poznatog kao Entry/Exit System, neće se osjetiti samo na granicama. Njegove posljedice mogle bi se preliti i na turizam i potrošnju u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o kratkim i jednodnevnim odlascima građana BiH u Hrvatsku, koji su godinama bili dio ljetne rutine.
Gužve koje mijenjaju navike putovanja
Novi sistem podrazumijeva biometrijsku registraciju svakog putnika iz zemalja koje nisu članice EU, uključujući skeniranje lica i otisaka prstiju. To u praksi znači znatno duže zadržavanje na granicama, naročito tokom vikenda i u špicama ljetne sezone. Za građane koji su do sada na more odlazili „na dan“ ili na kratak vikend, višesatno čekanje u oba smjera postaje ozbiljna prepreka.
Koliko novca iz BiH završava u Hrvatskoj
U posljednje dvije godine u Hrvatskoj je godišnje boravilo oko 520.000 turista iz Bosne i Hercegovine s barem jednim noćenjem. Njihova prosječna potrošnja procjenjuje se između 450 i 600 eura po boravku, što znači da su turisti iz BiH Hrvatskoj donosili između 255 i 300 miliona eura godišnje. No, ti podaci ne uključuju jednodnevne posjete, koje se ne vode u zvaničnoj turističkoj statistici, ali imaju vidljiv ekonomski efekat.
Procjene govore da građani BiH kroz jednodnevne odlaske u Hrvatsku godišnje potroše dodatnih 50 do 100 miliona eura, najčešće na gorivo, hranu, piće i osnovne turističke usluge. Upravo je taj segment najosjetljiviji na promjene na granicama. Ako se zbog EES sistema broj takvih odlazaka smanji za 20 do 40 posto, što je realan raspon prema iskustvima zemalja koje su već pooštravale kontrole, između 20 i 40 miliona eura godišnje više neće završavati preko granice.
Neum i domaće destinacije kao neočekivani dobitnici
Taj novac, međutim, ne mora nestati. Dio građana će umjesto jednodnevnog odlaska u Hrvatsku potražiti alternativu unutar BiH. U tom kontekstu posebno se izdvaja Neum, kao jedina domaća morska destinacija bez graničnih zastoja, ali i jezera, rijeke i izletišta širom zemlje. Boračko, Jablaničko i Ramsko jezero, Una, Neretva, Sana, Buna, ali i gradovi poput Konjica, Bihaća, Blagaja ili Stoca, mogli bi osjetiti povećan interes domaćih gostiju.
Ako se od 20 do 40 miliona eura koji zbog gužvi ne odu u Hrvatsku u BiH zadrži 60 do 75 posto, domaća ekonomija bi godišnje mogla dobiti između 12 i 30 miliona eura direktne potrošnje. Kada se u obzir uzme turistički multiplikator, koji se kreće između 1,5 i 1,8, ukupni ekonomski efekat mogao bi biti i znatno veći.
Neum se u tom kontekstu nameće kao najveći relativni dobitnik. Čak i ako se samo deset do petnaest posto građana koji su ranije odlazili na jednodnevna kupanja u Hrvatskoj odluči za vikend ili kratki boravak u Neumu, riječ je o dodatnih pet do deset miliona eura godišnje potrošnje u toj općini.
Iako je jasno da novi sistem kontrole granica donosi neugodnosti za putnike, on istovremeno otvara neočekivanu priliku za domaći turizam. Bez velikih strategija i subvencija, administrativna promjena na granicama EU mogla bi zadržati značajan dio potrošnje unutar Bosne i Hercegovine, posebno u ljetnim mjesecima kada je novac najbrže u opticaju.
(Ero.ba)
