Rast cijena i panika na pumpama otvaraju ozbiljno pitanje – ima li Hrvatska kontrolu nad opskrbom?
Sve češći prizori praznih pumpi i gužvi širom Hrvatske otvorili su pitanje koje zabrinjava građane: može li doći do stvarne nestašice dizela?
U pojedinim dijelovima zemlje već su zabilježeni slučajevi da benzinske stanice ostaju bez eurodizela, dok cijene goriva istovremeno bilježe nagli rast. Litra dizela sada iznosi oko 1,73 eura, što je skok od čak 18 centi u kratkom periodu.
Panika građana dodatno pogoršava situaciju
Strah od nestašice doveo je do povećane potražnje, pa građani masovno pune rezervoare, ali i kanistere i bačve. Takvo ponašanje stvara dodatni pritisak na distributivni sistem, što u praksi dovodi do privremenih nestašica na pojedinim pumpama – iako goriva u skladištima ima dovoljno. Vlasti su već apelovale na građane da ne stvaraju zalihe, upozoravajući da upravo takve reakcije mogu izazvati poremećaje u opskrbi.
Problem nije samo u nestašici – nego u sistemu
Iako nadležni tvrde da goriva ima dovoljno i da nema razloga za paniku, realnost na terenu pokazuje drugačiju sliku. Stručnjaci upozoravaju da je ključni problem u poremećenom tržištu: država ograničava cijene na pumpama, dok veleprodajne cijene rastu, što dovodi do toga da pojedini distributeri posluju s gubicima. To u konačnici može dovesti do smanjenja isporuka i dodatnog pritiska na tržište.
Globalna kriza dodatno komplikuje situaciju
Cijene goriva rastu i zbog globalnih okolnosti, posebno zbog nestabilnosti na Bliskom istoku i poremećaja u snabdijevanju naftom. Hrvatska, kao i većina Evrope, u velikoj mjeri zavisi od uvoza energenata, što je čini posebno osjetljivom na globalne šokove.
Ima li razloga za strah?
Zvaničnici uvjeravaju da nestašice u ovom trenutku nema i da je riječ o privremenim poremećajima uzrokovanim povećanom potražnjom. Ipak, događaji s terena pokazuju da sistem funkcioniše na granici – gdje panika građana, rast cijena i tržišne nelogičnosti mogu brzo dovesti do ozbiljnijih problema.
