Sukobi na Bliskom istoku i nestabilna globalna dešavanja već su se odrazili na rast cijena nafte, a time i na ostale cijene. I dok poskupljenja postaju svakodnevica, sve češće se postavlja i pitanje, što ako dođe do nestašice?
Više od 80 odsto hrane koju konzumiraju građani naše zemlje stiže iz uvoza. Da je tržište Bosne i Hercegovine zavisno od uvoza, nije novina, a u uslovima neizvjesnih globalnih dešavanja, svaki poremećaj osjeti se i na domaćem tržištu, kažu u udruženjima potrošača.
JOVAN VASILIĆ, Udruga potrošača “Zvono” Bijeljina
“U slučaju da dođe do nekakvih nestašica potrošači su faktički prepušteni sami sebi. I do sada je bilo uvijek nekih nagovještaja da može doći do nestašica ulja, brašna, goriva, evo najavljuju ovi distributeri da može da dođe do poremećaja ponovo na tržištu.”
Počev od osnovnih životnih namirnica, poput hljeba i brašna, u našoj zemlji proizvodi se tek mali procenat onoga što su potrebe domaćeg tržišta. Ipak, pekari uvjeravaju da nestašice neće biti.
RADENKO PELEMIŠ, predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina
“Mi kad imamo rodnu godinu, dobre prinose, domaća pšenica učestvuje sa 10 do 15% u mlinsko-pekarskoj industriji. Mi 80-90% uvozimo, najviše iz Srbije i Mađarske. Ima dovoljno na zalihama, ima dovoljno u rezervi. Srbija je imala rekordne prinose i ima pšenice i u Srbiji i na domaćem tržištu.”
Na pitanje zašto je to tako, oni koji hranu proizvode imaju jasan odgovor – proizvodnja je sve skuplja, neizvjesnija, a domaći proizvodi i sirovine gube bitku sa uvoznim, koji su često znatno jeftiniji.
LJILJA LAZIĆ, proizvođačica povrća
“Ove godine će možda se i posijat, a dogodine daj Bože da svi posiju, posijaće oni malo jači. Strašno je skupo, sjeme je skupo, đubre je skupo. Uradi sve i kakva će biti godina, gledaj samo u nebo. Ko navodnjava može, a ako bude suša kao ove godine…”
I dok poljoprivrednici smanjuju obradive površine, nadležni na apele za podršku, a potom i zaštitu domaćih proizvoda i proizvodnje reaguju mjerama koje ne daju dovoljne rezultate. Zbog toga ratari savjetuju stanovništvu da se oslone na sopstvene resurse.
MUSTAFA GRADAŠČEVIĆ, proizvođač povrća
“Da uzme da posije nešto, krompir luk boranija, ono što treba za svakodnevnu upotrebu, bar koliko-toliko da ima neku izvjesnost i sigurnost.”
U zemlji koja već značajno zavisi od uvoza hrane, svaki ozbiljniji poremećaj na svjetskom tržištu mogao bi se brzo osjetiti i na domaćim policama, ne samo kroz cijene, već i kroz dostupnost proizvoda.
