Sedmi roman književnika Dragana Glogovca pod nazivom „Ilirik“, koji čitaoce vodi u burnu Hercegovinu druge polovine 19. stoljeća, predstavljen je publici u Trebinju. Riječ je o temeljito prerađenoj verziji njegovog ranijeg romana „Zahumnici“, objavljenog 2020. godine. Autor navodi da je djelo doživjelo toliko izmjena da je odlučio objaviti ga pod potpuno novim naslovom.
U središtu romana nije historija sama po sebi, nego čovjek koji pokušava živjeti i pronaći svoje mjesto usred velikih historijskih promjena.
Radnja je smještena u drugu polovinu 19. stoljeća, period obilježen slabljenjem Osmanskog carstva, političkim previranjima i sve snažnijim interesima velikih evropskih sila na području Hercegovine. Glogovac te događaje ne pokušava predstaviti kao historijski udžbenik. Velike promjene prikazuje kroz živote, iskustva i sudbine običnih ljudi, ali i pripadnika tadašnje vlastele. U romanu se tako prepliću sudbine ljudi različitih društvenih slojeva i vjera, dok se u pozadini pojavljuju i stvarne historijske ličnosti i politički interesi Srbije, Crne Gore, Rusije, Austro-Ugarske i drugih evropskih sila.
Hercegovina je zapravo centralna tačka koja povezuje likove, događaje i različite historijske procese opisane u romanu.
Upravo je to period u kojem se stari politički poredak približavao kraju, dok su istovremeno jačali novi nacionalni i politički pokreti koji će značajno oblikovati budućnost cijelog prostora. Autor je tokom promocije naglasio da „Ilirik“ zato ne smatra klasičnim romanom o historiji. Kako je pojasnio, želio je pisati o čovjeku u historiji – njegovim osjećajima, iskustvima i sudbinama u vremenu velikih promjena.
„Ilirik“ je sedmi roman Dragana Glogovca, a trebinjska promocija bila je drugo predstavljanje ovog djela nakon njegovog objavljivanja. Autor je najavio da će tokom jeseni roman predstaviti i publici u drugim mjestima širom Hercegovine, kao i u Višegradu, gdje živi. Promocije su već planirane i u Čajniču i Rogatici. Glogovac iza sebe ima više književnih djela u kojima se često vraća Hercegovini i njenoj prošlosti. Među njima je i raniji roman „Zahumnici“, iz kojeg je nakon opsežne prerade nastao „Ilirik“.
Nova knjiga tako kroz književnu priču pokušava približiti jedno od najburnijih razdoblja hercegovačke historije, ali prije svega pokazati kako su velike političke promjene izgledale iz perspektive ljudi koji su ih živjeli.
