Rak više nije dijagnoza kakva je bio prije 20 ili 30 godina, ali uprkos velikom napretku medicine sve više mladih ljudi obolijeva od malignih bolesti. Dok savremena onkologija danas raspolaže ciljanim terapijama i imunoterapijom koje su promijenile prognoze mnogih pacijenata, stručnjaci upozoravaju da prevencija i rano otkrivanje bolesti i dalje zaostaju. O tome, ali i o uticaju genetike, životnih navika i zagađenja okoliša na razvoj raka, za N1 je govorio profesor Gordan Srkalović, onkolog iz Sjedinjenih Američkih Država i jedan od najcitiranijih ljekara porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
U Sarajevu boravi povodom Dana Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti, događaja koji povezuje naučnike i ljekare iz dijaspore i Bosne i Hercegovine, donoseći najnovija znanja iz svjetskih medicinskih centara. Govoreći za N1 o tome koliko se liječenje raka promijenilo u odnosu na period od prije 20 ili 30 godina, Srkalović kaže da je razlika ogromna.
“To je kompletno različito. Kada sam ja počinjao raditi u onkologiji i kada se to poredi sa sadašnjim vremenom, to su dva svijeta”, rekao je Srkalović.
Kako objašnjava, medicina se ranije uglavnom oslanjala na hemoterapiju, jer se nije dovoljno poznavala biološka osnova raka.
“Sve se promijenilo analizom gena i identifikacijom humanog genoma. Tada smo zaista mogli pronaći zašto se karcinomi dešavaju. Danas znamo da su rezultat promjena u genima, u normalnim ćelijama”, naveo je.
Ciljana terapija i imunoterapija promijenile prognoze
Srkalović ističe da su savremena onkologija i liječenje pacijenata danas usmjereni na individualni pristup.
“Danas se više koncentrišemo na ciljane lijekove, na liječenje individualnog pacijenta individualnom terapijom. Moram dodati i otkriće imunih lijekova, koji su promijenili prognozu mnogih karcinoma”, rekao je.
Ipak, naglašava da genetika nije jedini faktor u nastanku raka. Na razvoj bolesti utiču i navike, pušenje, ishrana i okoliš.
“Postoje genske mutacije koje dovode do razvoja karcinoma, ali to samo po sebi nije dovoljno. Ima tu i našeg doprinosa – kroz pušenje, ishranu i okoliš. Na tome moramo raditi kako bismo smanjili mogućnost razvoja raka”, kazao je Srkalović.
Rak ne pogađa samo pacijenta, nego cijelu porodicu
Govoreći o prevenciji, Srkalović je pojasnio da dio uzroka raka može biti nasljedan, ali da postoje i genetske predispozicije koje se ne moraju nikada razviti u bolest ako ne postoji dodatni faktor rizika.
“To je poznata teorija ‘double hit’. Postoji genetska predispozicija koja se ne mora razviti u karcinom, ali ako tome doprinosimo ponašanjem i navikama, onda se bolest može razviti”, rekao je.
Posebno je upozorio na podatak da je gotovo 30 posto pacijenata s rakom pluća među nepušačima, što se, prema njegovim riječima, povezuje i s faktorima okoliša.
“Mi ne znamo čemu smo sve izloženi. Tu društvo kao cjelina može doprinijeti”, poručio je.
Srkalović smatra da se dostupne metode ranog otkrivanja bolesti ne koriste dovoljno.
“Postoje načini da se karcinomi otkriju rano i da se izliječe. Ljude treba educirati da rak nije automatski smrtna presuda. Danas imamo karcinome koje možemo izliječiti”, naglasio je.
Dodao je da bolest nikada ne pogađa samo jednu osobu.
“Kada rak pogodi čovjeka, ne pogađa samo njega. Pogađa cijelu porodicu, prijatelje i sve oko njega. U životu će svako od nas doći u dodir s rakom, jer smo svi povezani”, rekao je Srkalović.
Zagađenje zraka i rizik od raka pluća
Govoreći o zagađenju zraka u Sarajevu i drugim gradovima u BiH, Srkalović je podsjetio da je prošle godine u Akademiji nauka i umjetnosti BiH govorio upravo o vezi zagađenja i raka pluća.
“Sarajevo je zaista jedan od najzagađenijih gradova, uglavnom zato što je pozicionirano između planina. Šta god radimo i kakvo god zagađenje proizvodimo, ono se tu zadržava”, kazao je.
Kako navodi, problem nisu samo spoljašnje čestice u zraku, nego i zagađenje unutar domova.
“Kod nas i grijanje u kućama doprinosi zagađenju. Nije samo problem zrak izvan kuće, postoji i zagađenje zraka u kući koje može proizvesti karcinom”, rekao je.
Na pitanje da li maska može biti rješenje, Srkalović kaže da može pomoći, ali da je ključ u sistemskom pristupu.
“To mora biti angažman cijelog društva. Ljudi koji imaju uticaj moraju sjesti za isti sto i razgovarati kako smanjiti zagađenje, kako kućno grijanje učiniti manje štetnim i kako eliminisati korištenje uglja ili drva u kućama”, poručio je.
Rak nije samo zdravstveni, nego i socijalni problem
Srkalović upozorava da se o raku mora razmišljati i kao o velikom društvenom izazovu.
“Rak nije samo zdravstveni problem, rak je socijalni problem. Gubite ljude koji su u punom radnom i produktivnom dobu, a liječenje raka je vrlo skupo i opterećuje društvo”, rekao je dr. Srkalović.
Govoreći o dostupnosti terapija, Srkalović kaže da ni u Sjedinjenim Američkim Državama sistem nije idealan, iako je riječ o mnogo bogatijoj zemlji.
“Ljudi u Bosni često misle da je u Americi idealna situacija. Nije. Pristup liječenju nije jednak svima. I kod mojih pacijenata postoje finansijske, socijalne i druge prepreke”, kazao je.
Dodaje da razumije probleme s kojima se susreću pacijenti i ljekari u BiH, posebno kada je riječ o skupim terapijama.
“Liječenje raka je jako skupo i postajat će sve skuplje s ciljanim lijekovima. Cijelo društvo mora misliti o tome”, naglasio je.
Precizna onkologija i propuštene šanse
Srkalović je govorio i o projektu precizne onkologije na kojem radi na University of Michigan.
“Kada radimo genomska istraživanja na karcinomu, nalazimo da oko 70 posto pacijenata ima mogućnost da bude tretirano preciznim lijekovima. Ali samo 10 do 15 posto njih zaista dobije te lijekove, iz različitih razloga”, rekao je.
Prema njegovim riječima, program na kojem radi finansira se donacijama, a sličan pristup mogao bi biti važan i za BiH.
“Mislim da je to propuštena prilika u BiH. Uvjeren sam da ovdje postoje donatori koji su spremni pomoći programima za koje vjeruju da mogu pomoći ljudima. To treba pokrenuti”, zaključio je profesor Gordan Srkalović u razgovoru za N1.
Detalje pogledajte u videu:
