Mediteranski otok Korzika mogao bi uskoro dobiti najveći stepen samouprave u svojoj modernoj historiji. Francuski parlament razmatra ustavne promjene koje bi ovom otoku omogućile šire ovlasti u upravljanju lokalnim pitanjima, što mnogi ocjenjuju kao historijski iskorak u odnosima Pariza i Korzike.
Prijedlog predviđa da se u francuski ustav unese posebno priznanje korzikanskog identiteta, jezika, kulture i historijskih specifičnosti. Istovremeno, lokalnim vlastima bilo bi omogućeno da određene zakone prilagođavaju potrebama otoka, iako bi ključna pitanja poput odbrane, vanjske politike, pravosuđa i monetarnog sistema ostala pod nadležnošću države.
Ovaj proces rezultat je višegodišnjih pregovora između francuske vlade i korzikanskih političkih predstavnika. Rasprava o većoj autonomiji dodatno je intenzivirana nakon nemira koji su 2022. godine potresli otok, kada su izbili protesti nakon smrti korzikanskog nacionaliste Yvana Colonne. Nakon toga pokrenut je politički dijalog koji je doveo do današnjih prijedloga ustavnih reformi.
Korzika ima poseban položaj unutar Francuske. Otok je stoljećima razvijao vlastiti identitet, jezik i kulturu, a zahtjevi za većom autonomijom prisutni su decenijama. Dok dio političkih snaga zagovara samo širu samoupravu unutar Francuske, postoje i pokreti koji se zalažu za potpunu nezavisnost.
Ukoliko prijedlog prođe sve parlamentarne procedure i dobije potrebnu podršku, Francuska bi mogla dobiti prvi teritorij s ustavno definiranim posebnim autonomnim statusom. Istovremeno, brojni evropski političari pažljivo prate razvoj događaja jer bi odluka Pariza mogla imati odjek i u drugim regijama koje traže veći stepen samouprave.
