Sve izraženiji toplotni valovi i klimatske promjene donose nove izazove za radnike koji posao obavljaju na otvorenom, ali zakonska rješenja u Bosni i Hercegovini i dalje ne prate stvarne potrebe. Građevinski radnici, poljoprivrednici, ugostitelji i brojni drugi zaposleni tokom ljetnih mjeseci izloženi su ekstremnim temperaturama, dok se njihova zaštita uglavnom svodi na preporuke i dobru volju poslodavaca.
Stručnjaci upozoravaju da rad na visokim temperaturama nosi ozbiljne zdravstvene rizike. Dugotrajna izloženost suncu i UV zračenju povećava mogućnost nastanka toplotnog udara, dehidracije, ali i različitih oboljenja kože, uključujući pojedine vrste karcinoma. Meteorolozi ističu da će klimatske promjene učiniti ovakva ljeta sve učestalijim, zbog čega je prilagođavanje radnih uslova postalo neophodno.
U Republici Srpskoj ne postoji zakonska odredba koja obavezuje poslodavce da obustave rad kada temperature pređu određenu granicu. Inspektorat navodi da Zakon o radu omogućava preraspodjelu radnog vremena, ali ne propisuje zabranu rada na ekstremnim vrućinama.
Predstavnici sindikata smatraju da takvo rješenje nije dovoljno te traže izmjene Zakona o zaštiti na radu i donošenje jasnih podzakonskih akata koji bi precizno definisali obaveze poslodavaca u periodima visokih temperatura. S druge strane, iz Unije poslodavaca poručuju da većina kompanija poštuje postojeće preporuke i prilagođava radno vrijeme kada je to moguće.
Dok pojedine evropske zemlje uvode strožija pravila za rad na otvorenom tokom toplotnih valova, u Bosni i Hercegovini radnici i dalje u velikoj mjeri zavise od odgovornosti poslodavaca. Sve češće ekstremne vrućine dodatno otvaraju pitanje koliko postojeći propisi mogu odgovoriti izazovima koje donose klimatske promjene.
