Ekstremna suša i rekordno nizak vodostaj Dunava izazvali su ozbiljne probleme u energetskom sektoru Rumunije. Nakon što je krajem jula zaustavljen prvi reaktor, ugašen je i drugi reaktor nuklearne elektrane Cernavodă, čime je jedina rumunska nuklearna elektrana u potpunosti ostala izvan pogona. Državna kompanija Nuclearelectrica pokrenula je 13. augusta kontrolisano gašenje drugog bloka nakon što je nivo Dunava pao ispod granice potrebne za sigurno funkcionisanje sistema hlađenja. Prvi reaktor isključen je još 28. jula iz istog razloga. Situacija je posebno značajna jer dva reaktora Cernavodăe u normalnim okolnostima proizvode oko 20 posto električne energije u Rumuniji. Njihovim zaustavljanjem zemlja je privremeno ostala bez proizvodnje električne energije iz nuklearnih izvora.
Pokušali preusmjeriti Dunav
Rumunske vlasti prethodno su poduzele neuobičajene mjere kako bi što duže održale elektranu u pogonu. Potrošeno je više od dva miliona eura na pokušaje usmjeravanja većih količina vode prema Cernavodăi. Među mjerama su bili dredžanje korita, kontrolisane eksplozije kojima su uklanjane prepreke u rijeci te korištenje barži kako bi se promijenio tok vode. Međutim, ni to nije bilo dovoljno da zaustavi posljedice ekstremnog pada Dunava.
Protok Dunava pao je na oko 1.370 kubnih metara u sekundi, što je historijski nizak nivo. Gotovo dvije trećine toka rijeke bilježi nivoe među najnižima u posljednjih nekoliko decenija. Nuclearelectrica naglašava da je riječ o kontrolisanom zaustavljanju i da nema opasnosti za nuklearnu sigurnost. Problem nije kvar na reaktorima, nego nedovoljna količina vode potrebna za normalno funkcionisanje sistema hlađenja elektrane. Prema procjenama uprave elektrane, ponovno pokretanje Cernavodăe ne očekuje se najmanje desetak dana, mada će konačna odluka zavisiti od kretanja vodostaja Dunava.
Energetski pritisak na cijelu regiju
Rumunske vlasti uvjeravaju da za sada nema opasnosti od nedostatka električne energije. Gubitak približno 1.300 megavata nuklearnih kapaciteta planira se nadoknaditi hidroelektranama, vjetroelektranama, proizvodnjom iz uglja i uvozom električne energije. Građani su istovremeno pozvani da tokom perioda najveće potrošnje racionalnije koriste električnu energiju. Problem, međutim, nije ograničen samo na Rumuniju. Rekordno nizak Dunav ozbiljno pogađa i Mađarsku, gdje je proizvodnja nuklearne elektrane Paks značajno smanjena. Mađarske vlasti najavile su čak potapanje dvije barže duge po 80 metara kako bi umjetno podigle nivo vode kod elektrane i osigurale dovoljno vode za hlađenje.
Ekstremna suša ostavlja posljedice i daleko izvan energetskog sektora. Nizak vodostaj otežava plovidbu Dunavom, ugrožava poljoprivredu i vodne ekosisteme, dok su u Srbiji iz rijeke ponovo izronile olupine njemačkih ratnih brodova potopljenih tokom Drugog svjetskog rata. Situacija u Rumuniji tako pokazuje koliko dugotrajne suše i ekstremne vrućine mogu utjecati i na infrastrukturu koja predstavlja jedan od temelja energetskog sistema države. Elektrana Cernavodă nije zatvorena zbog nuklearnog incidenta, već zbog nedostatka vode u Dunavu potrebne za njeno sigurno funkcionisanje.
