Odlazak Glova iz Bosne i Hercegovine otvorio je mnogo šire pitanje od toga ko će preuzeti njegove korisnike. Pokazalo se da institucije u BiH zapravo nemaju precizne podatke o tome koliko vrijedi tržište dostave putem aplikacija, koliko kompanija na njemu posluje, koliki su njihovi tržišni udjeli, pa čak ni koliko ljudi radi kao dostavljači.
Glovo je 10. augusta 2026. godine, nakon višegodišnjeg poslovanja, završio svoje aktivnosti u BiH. Kompanija je još u junu najavila povlačenje, obrazlažući odluku strategijom usmjeravanja investicija i resursa na ključna tržišta s većim potencijalom rasta. Iz kompanije nisu tvrdili da odlaze zato što je poslovanje u BiH bilo neodrživo ili gubitaško.
Upravo zbog toga odlazak jedne od najvećih međunarodnih platformi ne daje odgovor na pitanje koliko je domaće tržište dostave zaista veliko. Problem je što takav odgovor trenutno nema ni država.
Tržište raste, ali se ne zna koliko vrijedi
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, šira oblast poštanskih i kurirskih djelatnosti posljednjih godina bilježi snažan rast. Broj preduzeća i poduzetnika u ovom sektoru povećan je sa 17 u 2020. na 32 u 2024. godini, dok je broj zaposlenih porastao sa 6.772 na 8.106.
Još upečatljiviji je rast prometa. U istom periodu povećan je sa 230,4 miliona na 386,4 miliona KM.
Međutim, taj podatak ne pokazuje koliko vrijedi tržište dostave hrane i druge robe putem aplikacija. Razlog je jednostavan – u važećoj Klasifikaciji djelatnosti BiH ne postoji posebna šifra za dostavu putem digitalnih platformi.
Platforme se mogu voditi pod šifrom koja obuhvata ostale poštanske i kurirske djelatnosti, ali dostava istovremeno može biti dio poslovanja kompanija registrovanih za trgovinu, ugostiteljstvo, informatičke ili druge djelatnosti.
Rezultat je da platformska dostava ostaje statistički „sakrivena“ unutar mnogo šireg tržišta.
Institucije nemaju kompletnu sliku
Federalno ministarstvo trgovine nema poseban registar kompanija koje se bave dostavom putem aplikacija, dok Porezna uprava FBiH zbog različitih registracionih djelatnosti ne može jednostavno izdvojiti takve kompanije kao posebnu kategoriju.
Ni Konkurencijsko vijeće BiH nije provelo posebnu analizu kojom bi se utvrdilo koliko kompanija zaista posluje na ovom tržištu i koliki udio pripada svakoj od njih.
Zbog toga se nakon povlačenja Glova ne može pouzdano odgovoriti ni na naizgled jednostavno pitanje – koliki dio tržišta sada ostaje konkurentima.
Među njima je domaća platforma Korpa, koja nakon odlaska velikog međunarodnog konkurenta dobija znatno veći prostor. Korpa je tokom prethodnih godina širila mrežu restorana i drugih partnera, uključujući i segment dostave namirnica.
Ne zna se ni koliko ima dostavljača
Još jedno neriješeno pitanje odnosi se na ljude koji obavljaju dostavu. U BiH ne postoji pouzdan podatak o stvarnom broju dostavljača angažovanih preko digitalnih platformi, a njihov radnopravni status već godinama predstavlja sivu zonu između klasičnog zaposlenja, samostalnog rada i angažmana preko partnerskih kompanija.
Poslovni model digitalnih platformi praktično se razvijao brže od propisa i sistema statističkog praćenja.
To postaje posebno značajno nakon odlaska velikog igrača poput Glova. Bez kvalitetnih podataka teško je procijeniti posljedice njegovog povlačenja, mogućnost stvaranja dominantne pozicije nekog od preostalih servisa, ali i stvarni ekonomski značaj cijelog sektora.
BiH tako ima tržište koje očigledno raste, stotine miliona maraka prometa u široj kurirskoj djelatnosti i hiljade zaposlenih – ali još nema sistem koji može precizno pokazati koliki dio svega toga pripada modernim platformama za dostavu.
Odlazak Glova zato je samo ogolio problem koji je postojao i ranije: digitalna ekonomija razvijala se brže nego što su je domaće institucije uspijevale evidentirati i regulisati.
