Nedostatak domaće radne snage sve više mijenja tržište rada i u Hercegbosanskoj županiji. Poslodavci posežu za radnicima iz udaljenih zemalja, a podaci o izdanim radnim dozvolama pokazuju zanimljivu promjenu – prošle godine uvjerljivo su prednjačili državljani Bangladeša, dok ove godine dominiraju radnici iz Nepala.
Prema podacima Županijskog zavoda za zapošljavanje u Livnu, tokom 2025. godine stranim državljanima izdano je ukupno 50 radnih dozvola. Od tog broja 44 odnosile su se na novo zapošljavanje, dok je šest postojećih dozvola produženo.
Daleko najviše dozvola dobili su državljani Bangladeša – čak 35. Slijedili su radnici iz Njemačke i Hrvatske sa po tri dozvole, Srbije i Brazila sa po dvije, dok je po jedna dozvola izdana državljanima Indije, Kanade, Mađarske i Slovenije.
Polovina svih radnih dozvola izdatih tokom prošle godine odnosila se na građevinski sektor. Za poslove u građevinarstvu izdano ih je 25, dok je dodatnih 12 radnika zaposleno u prerađivačkoj i drvnoj industriji.
Ove godine dominiraju Nepalci
Situacija se značajno promijenila tokom 2026. godine. Od početka godine do 21. augusta izdano je 12 novih radnih dozvola, a čak 11 dobili su državljani Nepala. Preostala nova dozvola izdana je državljaninu Hrvatske.
Nepalski radnici zaposleni su uglavnom u mesoprerađivačkoj industriji, prvenstveno na poslovima obrade mesa.
Uz 12 novih dozvola, tokom istog perioda produženo je još pet ranije izdatih, pa je u Hercegbosanskoj županiji od početka godine ukupno izdano 17 novih i produženih radnih dozvola.
Dolazak stranih radnika u ovaj dio BiH dio je mnogo šire promjene na domaćem tržištu rada. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tokom 2025. godine u cijeloj zemlji izdate su ukupno 6.702 važeće radne dozvole stranim državljanima.
Za 2026. godinu ukupna kvota dodatno je povećana na 7.427 radnih dozvola, od kojih se 4.500 odnosi na Federaciju BiH, 2.000 na Republiku Srpsku, a 927 na Brčko distrikt.
Posebno velika potreba za stranom radnom snagom prisutna je upravo u građevinarstvu, ali i u industriji i drugim sektorima koji posljednjih godina sve teže pronalaze dovoljan broj domaćih radnika.
Podaci iz HBŽ-a dobro pokazuju koliko se brzo mijenja struktura lokalnog tržišta rada. Dok su prije samo nekoliko godina radnici iz Bangladeša, Nepala i drugih azijskih zemalja bili rijetkost, danas postaju sve važniji dio radne snage u sektorima koji ne uspijevaju popuniti potrebna radna mjesta domaćim stanovništvom.
