Ovogodišnja berba šljive na prvi pogled trebala bi biti razlog za zadovoljstvo bh. voćara. Rod je na brojnim plantažama veoma dobar, ali iza pune krošnje krije se sasvim drugačija računica – otkupne cijene su pale, troškovi rada značajno porasli, a suša je smanjila kvalitet plodova. Proizvođači zbog toga ovu sezonu opisuju kao jednu od najtežih posljednjih godina. Posebno su pogođeni voćari na području Gradačca i Brčko distrikta, tradicionalno važnim krajevima za proizvodnju šljive. Raif Čolić iz Gradačca više od dvije decenije bavi se voćarstvom, a šljivu uzgaja na 23 hektara. Količinom ovogodišnjeg roda nije nezadovoljan, ali je dugotrajna suša ostavila posljedice na kvalitetu i veličinu ploda. Prije dvije godine kilogram šljive prodavao je za 1,10 KM, dok ove godine dobija oko 70 feninga. Istovremeno su dnevnice radnika koje su ranije iznosile između 50 i 60 KM porasle na 80 do 90 KM. Situacija je na pojedinim područjima još nepovoljnija. Voćari iz Brčko distrikta navode da se kilogram šljive prodaje za oko 60 feninga, iako je ovogodišnji rod veoma obilan.
Suša smanjila kvalitet
Visoke temperature i nedostatak padavina nisu značajnije smanjili količinu roda na svim plantažama jer je on formiran još tokom proljeća, ali su ostavili trag na samom plodu. Zbog nedostatka vlage šljiva je na brojnim mjestima ostala sitnija, što direktno utiče na njenu tržišnu vrijednost. Proizvođači procjenjuju da na pojedinim plantažama između 30 i 40 posto roda ne zadovoljava potrebni kvalitet, zbog čega takva šljiva završava u nižoj otkupnoj kategoriji. Uz cijenu, jedan od najvećih problema postaje i nedostatak radne snage. Berače je sve teže pronaći, a proizvođači su prisiljeni nuditi znatno veće dnevnice. U Brčko distriktu ovog ljeta zabilježene su i dnevnice do 100 KM, ali ni to uvijek nije dovoljno da se pronađe potreban broj radnika.
Puni voćnjaci, prazniji džepovi
Problem voćara najbolje pokazuje odnos između prinosa i zarade. Obilan rod povećava ponudu i pritiska otkupnu cijenu, dok troškovi goriva, zaštitnih sredstava, održavanja plantaža i posebno radne snage nastavljaju rasti. Zbog toga proizvođači upozoravaju da dobar rod više ne znači automatski i dobru godinu. Ovogodišnja sezona ponovo otvara i pitanje dugoročnog opstanka domaće proizvodnje voća. Klimatske promjene povećavaju potrebu za sistemima navodnjavanja i dodatnim ulaganjima, dok nis ke otkupne cijene proizvođačima ostavljaju sve manje prostora za nove investicije. Za mnoge voćare ovogodišnja šljiva zato će ostati paradoksalna sezona – stabla su puna, berba je dobra, ali nakon svih troškova zarade gotovo da nema.
