Ekstremne temperature, sve duži periodi suše i promjene u vremenu cvjetanja biljaka postaju jedan od najvećih problema bh. pčelarstva. Iako su pčelari na području Unsko-sanskog kantona ove godine ostvarili bolje rezultate nego prethodne, prinosi meda u ovom dijelu BiH generalno padaju već četiri do pet godina, zbog čega jedna uspješnija sezona nije dovoljna za veći optimizam.
Predsjednik Saveza pčelara USK Nisvet Mujanović upozorava da su posljednjih godina ekstremne temperature i suše ostavile ozbiljne posljedice, uključujući i gubitak dijela pčelinjih zajednica. Savez zbog toga pokušava kroz različite projekte motivisati postojeće proizvođače, ali i privući nove ljude u pčelarstvo kako bi se zadržao kontinuitet proizvodnje. Ovogodišnje medobranje jeste znatno bolje nego prošlogodišnje, ali dugoročni trend smanjenja prinosa nije zaustavljen.
Problem nije samo u Krajini
Slična upozorenja posljednjih sedmica stižu i iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine. U Hercegbosanskom kantonu ovogodišnja sezona ocijenjena je jednom od slabijih posljednjih godina, a na pojedinim pčelinjacima prinos livadskog meda iznosio je svega dva do tri kilograma po košnici. Pčelari iz Livna i Tomislavgrada kao glavne probleme izdvajaju proljetne kiše i hladnoću, nakon kojih su uslijedile visoke temperature i dugotrajna suša.
Pčelarima dodatni problem predstavlja činjenica da visoke temperature ne utječu samo na količinu vode. Biljka može cvjetati, ali pri ekstremnim temperaturama ne mora lučiti dovoljno nektara, zbog čega pčele ostaju bez kvalitetne paše. Istovremeno se skraćuje period medenja pojedinih biljaka, pa se pčelari sve češće odlučuju na selidbu košnica u potrazi za boljom pašom. Takav potez povećava troškove, a nikakva garancija za dobar prinos ne postoji.
Problemi su ovog ljeta zabilježeni i na dobojskom području, gdje su zbog suše pojedina prirodna izvorišta presušila, dok pčelama nedostaju voda i polen. Pčelari upozoravaju da posljedice ne moraju biti vidljive samo kroz ovogodišnju količinu meda, nego bi nedostatak polena mogao utjecati na kvalitet zimskih pčela i stanje zajednica narednog proljeća.
Bez poticaja proizvodnja teško održiva
Klimatske promjene nisu jedini izazov. Mujanović upozorava da pčelarstvo postaje sve teže ekonomski održivo i naglašava značaj poticaja Vlade Unsko-sanskog kantona. Prema njegovoj ocjeni, bez institucionalne pomoći proizvodnja bi bila neprofitabilna, što bi vjerovatno dovelo do dodatnog smanjenja broja pčelara.
Slična situacija prisutna je i u Hercegovini. Savez pčelara HNK procjenjuje da na području ovog kantona postoji između 35.000 i 40.000 registrovanih košnica, ali broj pčelara posljednjih godina opada. Pored klimatskih problema i slabe isplativosti proizvodnje, proizvođači upozoravaju i na velike količine patvorenog meda na tržištu. Domaći hercegovački med trenutno se uglavnom prodaje između 25 i 30 KM po kilogramu.
Federalno ministarstvo poljoprivrede također upozorava da se pčele danas istovremeno suočavaju s klimatskim promjenama, zagađenjem, pesticidima, bolestima i nestankom prirodnih staništa, zbog čega zaštita pčelarstva ima mnogo širi značaj od same proizvodnje meda.
Ovogodišnja bolja sezona u Unsko-sanskom kantonu zato jeste razlog za određeni optimizam, ali ne mijenja širu sliku. Ako se periodi ekstremnih vrućina i suše nastave, pčelarima će biti sve teže predvidjeti kada će biljke cvjetati, koliko će trajati paša i kakav prinos mogu očekivati. A kada priroda postane toliko nepredvidiva, pčelarstvo postaje skuplje i rizičnije upravo u trenutku kada je očuvanje pčela sve važnije za poljoprivredu i cijeli ekosistem.
