Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, ali ga na tržištu nema dovoljno zbog slabijih prinosa i sve manjeg broja pčelara. Dok se med iz pojedinih dijelova Bosne i Hercegovine, poput bagremovog iz Posavine, još uvijek može pronaći u većim količinama, specifični hercegovački med sve je teže nabaviti.
Predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanske županije Boras Kvesić upozorava da se, uz nestašicu kvalitetnog domaćeg meda, na bh. tržištu pojavljuju i velike količine lažnog meda. Takvi proizvodi često se prodaju po znatno nižim cijenama, čime se potrošači dovode u zabludu, a domaći pčelari u neravnopravan položaj.
Pčelari ističu da je sve teže održati proizvodnju, jer klimatske promjene, suše, nepovoljne vremenske prilike i rast troškova direktno utiču na prinose. Kada kvalitetnog meda nema dovoljno, prostor na tržištu lakše zauzimaju proizvodi sumnjivog porijekla i kvaliteta.
Problem lažnog meda u BiH nije nov. Agencija za sigurnost hrane BiH ranije je kroz monitoring utvrdila nepravilnosti kod značajnog broja uzoraka meda, dok se posljednjih godina sve češće govori o potrebi jačih kontrola i jasnijeg označavanja porijekla proizvoda.
Pčelari zato savjetuju građanima da med kupuju od provjerenih i registrovanih proizvođača, te da posebno budu oprezni kod proizvoda koji se nude po neuobičajeno niskim cijenama. Kako poručuju, pravi domaći med ne može biti jeftin proizvod, posebno u godinama kada su prinosi slabiji, a troškovi proizvodnje sve veći.
Zbog svega toga, pčelari traže odlučnije reakcije nadležnih institucija, češće kontrole i bolju zaštitu domaće proizvodnje. U suprotnom, upozoravaju, štetu će trpjeti i proizvođači i potrošači.
