Izložba “Mostarski haremi u vremenu devastacije 1878-1992.”, autora Ahmeta Kurta, otvorena je u utorak u mostarskom Centru za kulturu. Postavka izlože sastoji se od 16 velikih panoa s više od 50 do sada neobjavljenih karata iz prvog katastarskog snimanja Mostara koje je obavljeno 1881. godine, te drugih fotografija velikog formata.
” Mostarci vrlo malo znaju o historiji grada i baš zbog toga sam dobio ideju kako bih jedan dio historije Mostara približio građanima. Hareme koji su bili na austrogarskoj karti 1881. godine prenio sam na današnju kartu Mostara, kako bi se moglo vidjeti gdje su se oni nalazili prije nego što su devastirani kroz ovih stotinu i nešto godina. To je bilo zatiranje, strašna devastacija islamskog naslijeđa i bošnjačke kulture”, kazao je Kurt za Fenu.
Dodao je kako je u Mostaru 1931. godine bilo preko 50 harema, a sada ih je svega nekoliko oko džamija.
” Mostar je također imao oko 15.000 starih nišana i bašluka, a danas ih je ostalo samo 50-ak. Cilj i svrha izložbe je makar jednom čovjeku približiti historiju Mostara, da vidi što i kako je to nekad bilo, jer, kao što je rekao i naš književnik Nedžad Ibrišimović „ako ja neću biti ono što jesam, tko će onda to biti umjesto mene?“ , kazao je Kurt.
Izložbu je otvorio mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović, a organizator je Medžlis Islamske zajednice (IZ) Mostar.
“Koristim ovu priliku da se javno zahvalim autoru Ahmetu Kurtu na predanosti istraživanja kulturne historije Mostara, a koje je do sada rezultiralo izradom dvije vrlo vrijedne knjige monografskog karaktera. Tom opusu Kurt je dodao i ovo iznimno vrijedno istraživanje o mostarskim haremima za period od uspostave austrougarske vlasti sve do dvostruke agresije na ovaj grad. Ova izložba, kao i ranija Kurtova istraživanja, baziraju se na prvorazrednoj arhivskoj građi, originalnim kartografskim i katastarskim dokumentima”, kazao je ef. Dedović.
Naveo je kako su mostarski haremi uspostavljani da bi se u skladu sa šerijatsko-pravnim propisima i islamskom tradicijom Bošnjaka osigurao dostojan ukop i obilježavanje grobnih mjesta umrlih muslimana u njemu.
“Nadgrobni spomenici u mostarskim haremima predstavljali su naslijeđe izrazite kulturno-umjetničke vrijednosti i prvorazredni su kulturno-historijski izvor za proučavanje vjersko-kulturnog života, obrazovanja, te posebno genaologije starosjedilačkih rodova u Mostaru. Nažalost, ovo bogato naslijeđe u posljednjih 150 godina izloženo je bezobzirnoj devastaciji i gotovo potpunoj fizičkoj eliminaciji. Apeliram, tražim, zahtijevam da aktuelna mostarska gradska vlast stvarno počne rješavati zahtjeve Islamske zajednice na ostvarivanje prava na upotrebu i stavljanje u općekorisnu funkciju 17 velikih neriješenih predmeta koji se odnose na vakufsku imovinu, a koji godinama leže u ladicama gradske administracije, u duhu ravnopravnog tretmana svih vjerskih zajednica, vjerskih prava i sloboda u demokratskom pluralnom društvu”, kazao je mostarski muftija.
Izložba će ostati otvorena idućih sedam dana.
