Skip to content
  Nedjelja 27 Jula 2025
Trending
27/07/2025Evald Knjić i Emel Tiro najbolji 27/07/2025Više osoba privedeno 27/07/2025Vrijeme u BiH: Mogućnost kiše i pljuskova 27/07/2025Noć u Trogiru skuplja od luksuza u Dubaiju 27/07/2025Oko 100 kamiona pomoći ušlo u u Gazu 27/07/2025Tajland i Kambodža najavili razgovore dok traju artiljerijski okršaji 27/07/2025Rusi napadaju nikad većim intenzitetom 27/07/2025Moraju žrtvama isplatiti tri miliona eura nakon masakra u Beogradu 27/07/2025Rusija i Sjeverna Koreja nakon 30 godina uvode direktne putničke letove 27/07/2025Ryanair promoviše Sarajevo, korisnici oduševljeni
EroBA
  • Home
  • Vijesti
    • Vijesti
  • Politika
    • BiH
    • Svijet
  • Ekonomija
  • Kultura
  • Sport
    • Košarka
      • Euroliga
  • Hercegovina
    • Mostar
  • Ostalo
    • Događaji
  • Magazin
  • Kolumne
EroBA
EroBA
  • Home
  • Vijesti
    • Vijesti
  • Politika
    • BiH
    • Svijet
  • Ekonomija
  • Kultura
  • Sport
    • Košarka
      • Euroliga
  • Hercegovina
    • Mostar
  • Ostalo
    • Događaji
  • Magazin
  • Kolumne
EroBA
  Istaknuto  Kako nas kofein razbuđuje?
IstaknutoVijesti

Kako nas kofein razbuđuje?

EroBaEroBa—06/01/20230
FacebookTwitterPinterestLinkedInTumblrRedditVKWhatsAppEmail

Kofein je hemikalija gorkog ukusa povezana sa bazama nukleinske kiseline adenin i guanin. Proizveden je od niza biljaka kako bi se životinje (biljojedi) odvratile od konzumiranja lišća ili sjemenki; mi ljudi, pomalo ironično, cijenimo ovaj spoj zbog svog okusa, a da ne spominjemo njegov učinak kao stimulans.

U stvari, kofein je najraširenija psihoaktivna supstanca širom svijeta, sa čak četiri od pet odraslih osoba koje konzumiraju jedinjenje u obliku toplog ili hladnog napitka poput kafe, čaja ili gaziranog pića, često kako bi spriječili pospanost. Jednostavno rečeno, ova stimulacija se javlja zahvaljujući sličnosti kofeina sa hemikalijom koju proizvodimo da usporimo nervno pucanje. Ometajući usporavajući učinak te hemikalije na mozak, naši neuroni ostaju aktivni tamo gdje bi se inače smanjivali, pokrećući lančanu reakciju koja može promovirati odgovor ‘fight or flight’ u cijelom tijelu, prenosi ScienceAlert.

Zašto se ponekad osjećamo pospano?

Spavanje uključuje složenu mješavinu bioloških funkcija koje su mogle evoluirati mnogo prije nego što su životinje uopće imale mozak. Ipak, za one koji imaju nervni sistem, kritični dio dnevnog opuštanja je postepeno nakupljanje spoja zvanog adenozin. Kako naša tijela rade, ovaj spoj se nakuplja u tkivima mozga, zaključavajući se u receptore u membranama određenih nervnih ćelija i smanjujući njihovu brzinu paljenja.

Neki od tih nerava su povezani s funkcijom mišića, što rezultira teškim, letargičnim osjećajem dok sati prolaze. Postoji i efekat širenja krvnih sudova kako bi se osiguralo da mozak i dalje dobija dobru opskrbu kisikom. Drugi nervi su povezani sa sklopovima koji upravljaju raspoloženjem, što pomaže u objašnjenju zašto iscrpljenost nije baš sretan osjećaj.

More stories

Da li klima da radi stalno ili je s vremena na vrijeme treba isključiti?

17/07/2024

Otkriveno zašto su ljudi skloni odugovlačenju

13/07/2023

Ponekad se zaglavi: 130 godina rajfešlusa

03/09/2023

Ovo je najsretnija zemlja na svijetu

29/01/2023

Da bismo očistili maglu adenozina i osjetili se napunjeni, jednostavno moramo prestati raditi, pronaći neko mirno mjesto i utonuti u san. Kada se probudimo, ti receptori će ponovo biti čisti i nervi će se aktivirati punim kapacitetom, barem dok se još jednom ne začepe adenozinom.

Kofein se zadržava oko tih receptora, otežavajući adenozinu da klizi nazad.

U roku od dva sata nakon što ste progutali šoljicu kafe, koncentracija kofeina će dostići vrhunac u mozgu, dajući vašem raspoloženju da zuji i pomažući vašim mišićima da se osećaju manje teška. Također sužava krvne sudove u mozgu.

Pa zašto nas kofein čini ne samo budnim, već i punim energije?

Dopuštajući određenim nervima u mozgu da nastave da pucaju relativno brzim tempom, mi zapravo govorimo drugim krugovima – poput onih povezanih sa hipofizom – da se dešava nešto uzbudljivo. Odnosno, reagira oslobađanjem epinefrina, hormona koji stvara odgovore koji nam mogu biti potrebni u trenucima stresa ili opasnosti. Srce nam kuca malo brže, zjenice se šire, krv se preusmjerava u mišiće, a uskladišteni ugljikohidrati se oslobađaju iz jetre.

Da li je kofein opasan?

Uopšteno govoreći, većina ljudi koji imaju naviku da konzumiraju ekvivalent od jedne do četiri šoljice kafe dnevno – oko 400 miligrama kofeina u periodu od 24 sata – ne suočavaju se sa jasnim rizicima za svoje zdravlje. U stvari, mala količina kofeina može čak imati nekoliko malih, ali ne beznačajnih prednosti, uključujući prevenciju srčanih bolesti, pomoć mišićima da sagorijevaju kalorije, a možda čak i povećati vaše šanse za duži život.

Ipak, budite upozoreni: čak i navika konzumiranja šolje na dan može proizvesti fizičku zavisnost koja kažnjava povlačenje glavoboljom, letargijom i razdražljivošću. Ako imate naviku koja prelazi nekoliko šoljica dnevno, ili uključuje dodavanje gomile šećera ili drugih aditiva u vašu ishranu, može brzo eliminisati te prednosti. Zatim, tu je i činjenica da adenozin zapravo čini uslugu vašem tijelu, pripremajući vas za potrebnu količinu sna koja će vam trebati da očistite mozak i popravite tijelo.

Za trudnice, konzumacija bilo koje količine kofeina također predstavlja mogućnost rizika, ovisno o tome koga pitate. Kofein ima smrtonosnu dozu, a smrtni slučajevi su prijavljeni u koncentracijama od oko 80 do 100 mikrograma kofeina po mililitru krvi. Bilo bi potrebno konzumirati oko 10 grama čistog kofeina da biste primili ovu količinu kofeina, nešto što je teško izdržati samo na kafi.

Ali to nije nezamislivo sa kristalnim oblicima koncentriranog kofeina u obliku praha ili pilula, za koje se smatra da su igrali ulogu u malom broju zabilježenih smrtnih slučajeva u prošlosti. Zato uživajte u toj jutarnjoj šoljici ili dvije soka za buđenje, a možda idite u krevet malo ranije da biste dobili maksimum i od sna i od kofeina.

zanimljivosti
FacebookTwitterPinterestLinkedInTumblrRedditVKWhatsAppEmail
Kevin Spacey u romantiziranoj priči o Tuđmanu
Zašto je demografija najveća opasnost za budućnost Njemačke?
Related posts
  • Related posts
  • More from author
Magazin

Restoran u Kini nudi maženje lava uz popodnevni čaj

27/07/20250
Magazin

Na ovom ostrvu vraćaju novac ako padne kiša dok ste na odmoru

27/07/20250
Magazin

Nudio 65 miliona dolara ko mu oženi kćerku, a kada je muškarci vide ostanu šokirani

18/07/20250
Load more
Read also
Istaknuto

Evald Knjić i Emel Tiro najbolji

27/07/20250
Vijesti

Više osoba privedeno

27/07/20250
Vijesti

Vrijeme u BiH: Mogućnost kiše i pljuskova

27/07/20250
Vijesti

Noć u Trogiru skuplja od luksuza u Dubaiju

27/07/20250
Istaknuto

Oko 100 kamiona pomoći ušlo u u Gazu

27/07/20250
Vijesti

Tajland i Kambodža najavili razgovore dok traju artiljerijski okršaji

27/07/20250
Load more

# TRENDING

mostarFederalni hidrometerološki zavodreprezentacija bihBIHAMKtrebinjebosna i hercegovinazanimljivostiBiH ekonomijarat u ukrajiniusarusijaPremier liga BiH u fudbalukonjicpalestinanjemačkaizraelfk velež mostarhšk zrinjskisrbijakina
© Copyright 2025, All Rights Reserved
  • Impressum
  • Kontakt