Republika Hrvatska očito ne mari za potencijalnu štetu koju može načiniti Bosni i Hercegovini. I ne, ne govorimo ovaj put o Trgovskoj gori već o novom poduhvatu izgradnje hidrocentrale u Općini Srb, na izvoru Une u Donjoj Suvaji, iako je ovaj izvor upisan u UNESCO-vu listu svjetske baštine.
Mještani zbog gradnje strahuju za vlastito zdravlje i opstanak na ovim prostorima, zbog čega su organizirali proteste. Od predstavnika vlasti traže da ovaj projekat bude zaustavljen. Inače, riječ je o lokaciji koja je samo tri kilometra zračne linije udaljena od Nacionalnog parka Una, zbog čega su proteste podržali predstavnici ove institucije, nevladinih organizacija, lokalnih vlasti, ali i brojni građani Bihaća.
Sječa šume, devastiranje korita Une zbog gradnje hidrocentrale privatnog investitora Pipra d.o.o., brine za sada samo građane Srba i Gračaca koji su ponovno prosvjedovali. Treći put – tražeći da neko zaustavi ovaj ekocid.
„Koliko dana mi ovdje dolazimo i samo vidimo da se ova voda smanjuje, a voda će naći svoj put negdje drugo, a izvor koji je dubok i upisan u Ginisovu knjigu rekorda sa 248 metara duboki izvor, pitanje je sta će biti s njim nakon ovolike agresije i mašina koje kopaju“, navodi za FTV Tanja Rastović, predsjednica udruge Una.
Mještani tvrde da ovdje ništa nije zakonito niti uredno, i zato traže preispitivanje i poništenje svih do sada izdanih dozvola.
„Koja je cijela falsifikovana, počevši od OIB-a koji ne postoji, počevši od adrese jednog od Srbljana koji nema pojma da se to dešava, niko normalan ne bi mogao sto metara od vrela Une koja je naljepša rijeka da devastira ovako grozno, mene uvijek udare emocije kada ovo vidim“, priča za FTV Zoran Torbica, predstavnik platforme Moj Srb.
Hrvatske su inspekcije bile na terenu, ali od nalaza, rješenja ili zabrana za sada nema ništa. Ipak, mještani neće odustati, jer je ovo nacionalna, ali i njihova baština koju, kažu, moraju sačuvati za buduće generacije.
„Ovo je sve Natura 2000, najveća europska zaštita, ja ne znam, nama jedino predstoji obratiti se svim europskim institucijama, ako se naše institucije ne pokrenu, ako počnu radovi sutra, nama nema druge nego se obratiti Evropi. Mi smo dobili od Zadarske županije da nije bilo potrebnih nikakvih studija uticaja na okoliš niti za ekološku mrežu“, dodaje Ristović.
„Znači ovo što se investitori i njihovi poltroni u lokalnim vlastima, leptir političari, vade na to da tada nije trebalo te eko procjene – oni lažu. 92. Hrvatska je kao država u Helsinkiju potpisala“, kaže Jovo Dubajić, mještanin Srba.
Zbog ekološke osviještenosti i činjenice da je ovo radilište od Nacionalnog parka Una udaljeno svega tri kilometra zračne linije, brojni su Bišćani došli podržati mještane Srba i Suvaje.
„Mi ne možemo, ja sam se malo i raspravljao na društvenim mrežama, ne možemo ništa više napraviti jer nismo državljani Republike Hrvatske i računamo da regule koje regulišu tu oblast, tim više što je Hrvatska u EU, moraju biti konkretnije i da ovo nije racionalno niti dopustivo“, smatra Alen Zulić, v. d. direktora Nacionalnog parka Una.
„Upisana i u UNESCO listu svjetske baštine, hrvatska država ima sreću da je na njenoj teritoriji, meni je neshvatljivo kao i većini nas kako nečiji privatni interes može biti iznad interesa Hrvatske, jer je interes Hrvatske baštiniti ovako nešto, to je privilegija, kad je sveopće prisutna devastacija cijele planete to je privilegija, isto tako i obaveza zaštititi rijeku Unu i život oko nje“, poručila je Sanja Ševo, aktivista platforme Moj Srb.
Jedna od inicijativa mještana je i da se ovaj kraj proglasi Parkom prirode i poveže s Nacionalnim parkom Una radi promocije i očuvanja prirodnih ljepota. I o tome od države za sada odgovor nisu dobili. A odgovor smo tražili od Hrvatske vlade i Zadarske županije – Odsjeka za zaštitu okoliša i prirode, koji su naveli:
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je u svom Mišljenju koje je dano u postupku izdavanja lokacijske dozvole 2013., ocijenilo da nije potrebna procjena i ocjena utjecaja na okoliš jer se predmetni zahvat ne nalazi na popisu zahvata za koji je to obaveza propisana Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.
