Mediacentar Sarajevo, zajedno s brojnim saradnicima, partnerima i prijateljima, povodom trideset godina postojanja sinoć je upriličio razgovor o budućnosti medija i novinarstva. Prisutnima se obratio Boro Kontić, direktor ove organizacije, podsjetivši učesnike na izazovan period njenog nastanka. Kontić je podsjetio da su periodi kriza svojstveno okruženje medijske profesije, ali da se ona uvijek uspijevala dovitljivo prilagoditi i opstati.
Organizacija je osnovana 1995. godine i danas djeluje posvećeno na unapređenju standarda novinarstva te promicanju medijskih sloboda u BiH i regiji Zapadnog Balkana.
“Ponuditi novinarima kvalitetne edukativne programe i obučiti novinare koji su stupili u profesiju u ratnim godinama bio je povod osnivanja Mediacentra 1995. godine”, rekao je Kontić.
Prve godine, uprkos ratu koji je još uvijek trajao, štampane su dvije knjige – “Ja, novinar” Hamze Bakšića i “Radio reporter” Zorana Pirolića, a 1996. otvorena je BBC škola novinarstva.
“Uspostavili smo strateško partnerstvo s BBC-em i oformili školu za bh. novinare po modelu vjerovatno najboljeg, a sigurno najpoznatijeg brenda javne radio-televizije. Time je naš program obuke novinara, koji postoji i danas, formirao svoje čvrste osnove”, navodi Kontić.
Rad Mediacentra na osnaživanju medijske zajednice, unapređenju profesionalnih standarda i edukaciji novinara nastavljen je svih narednih godina, o čemu svjedoče brojne edukacije i priručnici za novinare i izvještavanje, mnoštvo istraživanja, snimljenih dokumentarnih filmova, ali i objavljenih knjiga.
Uporedo s razvojem tehnologije razvijale su se i različite medijske forme, te iako danas svjedočimo gašenju medija koji su prije trideset godina bili od velikog značaja, kao što je štampa, primjećujemo značajan porast online portala, rekao je Kontić.
Navodeći da je sama suština novinarstva uvijek ista bez obzira na formu, Kontić je dodao da će novinarstvo postojati sve dok postoji potreba za vijestima, te da nije upitan opstanak profesije koliko je upitan vjerodostojan i kvalitetan sadržaj koji bi trebao biti dostupan javnosti.
“Ne treba se brinuti za profesiju već za sadržaj koji se nudi javnosti”, naglasio je Kontić.
Iza vjerodostojnosti sadržaja svakako stoje ljudi, a ne tehnologija, te Kontić podsjeća da je u trideset godina rada Mediacentar opstao zahvaljujući profesionalnom i posvećenom radu ljudi u Mediacentru i saradnika.
“Najvažniji su ljudi, a ne sveprisutna tehnologija”, istakao je Kontić.
Drago Hedl, istraživački novinar iz Osijeka i dugogodišnji saradnik Mediacentra Sarajevo, rekao je da je upravo vjerodostojnost odlika dobrog novinarstva na tržištu te da je publika koja ima povjerenje u medij i prepoznaje kvalitetan i provjeren sadržaj voljna i finansijski podržati taj medij kako bi nastavio raditi neovisno. Takvi trendovi primijetni su u državama Evropske unije, uključujući Hrvatsku, naglasio je Hedl, navodeći primjere istraživačkih medijskih redakcija koje imaju po hiljade pretplatnika.
Medijska istraživanja Mediacentra Sarajevo, koja je predstavila istraživačica Anida Sokol, pokazuju da se broj i vrste medija te navike publike mijenjaju, a da su izazovi postali složeniji, ali da je suština problema s kojima se novinarstvo suočava ostala ista.
“Borba za slobodno, nezavisno i dostojanstveno novinarstvo i dalje traje – i vjerovatno nikada neće prestati, posebno u društvima s niskim stepenom demokratije, naročito danas”, istakla je Sokol.
Upozorila je na pad medijskih sloboda u BiH, konstantne političke pritiske, siromašno marketinško tržište, zastarjele zakonske okvire i lošu zaštitu novinara, kao i na promjene medijskih navika publike te rastuće nepovjerenje publike prema medijima. Rekla je i da se broj studenata novinarstva u BiH posljednjih deset godina drastično smanjio, dok broj medija konstantno raste, što otvara pitanje kvalitete medijskih sadržaja, ali i samog postojanja medijskog pluralizma.
“Naša istraživanja upućuju na to i da se u medijskoj zajednici trendovi i prilike, poput pojave online medija i utjecaja društvenih mreža na novinarstvo ne prepoznaju odmah. O mogućnostima i izazovima koje donosi vještačka inteligencija za novinarstvo u BiH malo se govori”, rekla je Sokol.
Ova godina je bila naročito teška za medije širom svijeta i zbog obustave vanjske pomoći Sjedinjenih Američkih Država.
Milica Samardžić, izvršna direktorica Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih medija, kaže da otkazivanje podrške za medije iz USAID-a predstavlja izazovan period za nezavisne medije u BiH. Ističe da je USAID godinama bio jedan od glavnih donatora za nezavisno novinarstvo u BiH.
“Sada je evidentno da će mediji morati promijeniti svoj način rada”, kaže Samardžić.
“Definitivno će se morati prilagoditi tržištu i uslovima na tržištu. Međutim, u ovom momentu mislim da je bitno da spomenemo odgovornost institucija u cijelom ovom procesu, zato što država Bosna i Hercegovina nikada nije napravila fond za pluralizam medijskih sadržaja, koji je zaista neophodan za medije”, kazala je.
Ipak, uprkos izazovima koji su pred medijima, Samardžić vjeruje da će istraživačko novinarstvo u BiH opstati.
“Istraživačko novinarstvo neće nestati, samo će morati pronaći neke modele održivosti – da li će to biti pretplata, stvaranje čitalačke kulture, otvaranje partnerstava s nekim istraživačkim centrima, univerzitetima. To će vjerovatno biti neki modeli koji će se jednostavno morati pojaviti kako bi mediji mogli nastaviti raditi”, rekla je.
U diskusiji su učestvovali medijski radnici različitih generacija, predstavnici akademske zajednice i organizacija civilnog društva. Podijelili su svoja iskustva saradnje s Mediacentrom, ali i preporuke ili važne informacije na koje je potrebno obratiti pažnju u daljem radu.