Evropskoj uniji bi moglo trebati najmanje još godinu dana da odluči kako će primijeniti novo digitalno zakonodavstvo na ChatGPT, pokazuje analiza portala Politico. Korištenje ovog alata umjetne inteligencije u Evropi posljednjih mjeseci bilježi snažan rast, a kompanija OpenAI nedavno je objavila da ChatGPT sada ima više od 120 miliona mjesečnih korisnika funkcije pretraživanja – čime je prešao prag za dodatni regulatorni nadzor u EU.
Ipak, Evropska komisija još nije donijela odluku kako tačno primijeniti Zakon o digitalnim uslugama (DSA) na ChatGPT. Očekuje se da će klasifikacija i nova pravila biti usvojeni tek sredinom 2026. godine, potvrdio je visoki zvaničnik Komisije.
Zakon pisan prije pojave ChatGPT-a
DSA je kreiran prije nego što su veliki jezički modeli postali svakodnevni alati, pa se trenutne definicije teško mogu primijeniti na chatbotove. Zbog toga Brisel sada testira vlastitu sposobnost da reaguje na izazove koje donosi generativna umjetna inteligencija.
OpenAI je ranije priznao da oko 1,2 miliona korisnika sedmično koristi ChatGPT u razgovorima koji uključuju „teme samoubistva“ te da sistem „u rijetkim slučajevima ne reaguje adekvatno“.
„Za industriju naviknutu na dobrovoljne AI standarde, DSA-ov obavezni režim bit će hladan tuš,“ izjavio je Mathias Vermeulen, direktor briselske agencije AWO.
„OpenAI će morati znatno podići standarde i ne može se više oslanjati na postojeće prakse.“
Dvostruka regulacija – DSA i Zakon o umjetnoj inteligenciji
ChatGPT je već obuhvaćen Zakonom o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koji od avgusta obavezuje OpenAI da procjenjuje i smanjuje rizike u radu svog modela, uz moguće kazne do 15 miliona eura.
S obzirom na broj korisnika, ChatGPT sada spada među velike internetske platforme pod DSA-om, koje mogu biti kažnjene s do 6 posto globalnog godišnjeg prihoda ako ne ispune obaveze. No, ostaje nejasno hoće li Evropska komisija ChatGPT tretirati kao tražilicu, digitalnu platformu ili posebnu uslugu – jer od te klasifikacije zavisi nivo obaveza.
Ako odluka bude donesena 2026. godine, DSA mjere bi za OpenAI mogle stupiti na snagu krajem 2026., kada bi kompanija morala predati detaljan izvještaj o rizicima po izbore, javno zdravlje i temeljna prava.
Preklapanje dva zakona
Pravnici upozoravaju da se DSA i AI Act ne preklapaju u potpunosti. DSA se fokusira na „sistemske rizike“ poput dezinformacija i uticaja na izbore, dok AI Act klasifikuje tehnologije po stepenu rizika – od minimalnog do neprihvatljivog.
„Neki rizici, poput širenja dezinformacija i deepfake sadržaja, potpadaju pod DSA, dok drugi – recimo upotreba ChatGPT-a u zapošljavanju – spadaju pod AI Act,“ objašnjava João Pedro Quintais, profesor prava informacija na Univerzitetu u Amsterdamu.
On upozorava da bi takvo razdvajanje moglo stvoriti „regulatorne rupe“ i omogućiti OpenAI-ju da se pozove na tzv. ‘sigurnosni zaklon’, kojim platforme nisu direktno odgovorne za sadržaj svojih korisnika. Za sada, Brisel još traži način kako da uskladi ambiciozne zakone sa tehnologijom koja ih je već prestigla.