Iz Vlade Federacije BiH nedavno su poručili da zahvaljujući poduzetim mjerama naša ekonomija u nekim područjima bilježi najbolje rezultate u svojoj historiji.
Takve velike izjave zahtjevaju ozbiljniju analizu.
Trendovi su da sada možemo manje kupti za 100 KM
BiH je mala otvorena ekonomija koja će u velikoj mjeri u svom oporavku i rastu biti ovisna o kretanjima u regionalnoj, evropskoj i globalnoj ekonomiji, a najmanjim djelom od poteza Vlade koja većinom ništa i ne radi osim sto pogrešno troši novac koji prikuplja ili kroz poreze ili kroz kredite.
Faktori okruženja imaju ključne refleksije na izvoznu tražnju, priliv turista, inostranih direktnih ulaganja i doznaka od dijaspore. Već pomalo postaje deplasirano komentarisati navode Vlade FBiH o ekonomskim uspjesima, koji nemaju nikakve veze sa realnim stanjem života u FBiH.
Trendovi kojim se Vlada hvali su trendovi koje imaju gotovo sve zemlje iz okruženja, (Hrvatska izvoz 21 % – BDP u II kvartalu 16 %, Srbija rast izvoza 24 % – a BDP 8 %) s tim da mi i tu zaostajemo u brojkama i polaznoj ekonomskoj osnovi, što nam aktuelnu poziciju dodatno usložnjava kad imate političare koje prave spektakl od ničega.
Važno je naglasiti kako je statistika odavno aktuelnoj Vladi FBiH postala predmet čiste političke kontaminacije, jer njima već godinama zvanično cijene ne rastu, a svi mi dobro znamo šta se moglo kupiti za 100 KM prije pet godina, a šta danas.
Prosječnu platu “uvećao” državni sektor
U realnom životu svakom građaninu FBiH ne treba statistika da on kroz jedan odlazak u prodavnicu potpuno razumije kontekst realnosti života spram Novalićeve fikcije. Međutim, očigledno je da kad primate platu od 4.000 KM, što je 10 minimalnih plata ili 10 minimalnih penzija, smjestite sebe u neprirodni vakum koji vam ne dozvoljava da sagledate stvari iz realne perspektive.
Aktuelna vlast je napravila dvije poreske reforme u kojim su ukinuli stimulacije za izvoznike kroz porez na dobit i oporezovali topli obrok, pa se nakon toga hvalili rastom poreza u državi koja satire život radnika sa poreskim opterećenjem. To može raditi samo neko zlonamjeran ko nema pojma sa životom i ko radnika smatra robom.
U zemlji gdje prosječna plata kontaminirana javnim sektorom vještački sračunata na 1.080 KM i predstavlja manje od pola potrošačke korpe, nije politički kulturno raditi ekonomske spektakle na podacima koji su dokaz kontinuirane stagnacije. O “istorijskom” rastu BDP od 5,5 milijardi, koji je i dalje najmanji u okruženju. Pet puta je manji od Slovenije, a tri puta manji od Hrvatske po stanovniku, ispred nas su i Srbija, Crna gora i Makedonija. Sa aspekta procenta rasta ne znači ništa više nego stagnaciju i postaje nevjerovatno zlonamjerno provociranje vlastitih građana.
Po kupovnoj moći samo bolji od Albanije
Što se tiče kupovne moći u proporciji s bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, od BiH jedino lošije stoji Albanija, koja ima ovaj udio u visini od 31 % evropskog prosjeka.
Na kraju, priča o spektakularnom rastu izvoza je sama po sebi upitna sa kvalitativnog aspekta, jer kad se malo dublje zakopate u strukturu izvoza kroz rast brojeva sve dobije potpuno drugačiji kontekst značajnog izvoza sirovina, te snalažljivosti privatnog sektora u poremećenim distribucijskim kanalima uslijed pandemije sa čim Vlada nema nikakve veze.
Nažalost, činjenica jeste da je Vlada FBiH svojom inat politikom značajno utjecala da smo najbolji u regionu po porastu izvoza u ljudskom faktoru, najvećim djelom u mladim školovanim kadrovima koji idu put EU jer više nit mogu gledati nit slušati političke bajke vlasti koje nemaju veze sa realnošću.
Svi relevantni međunarodni faktori za BiH predvidjaju rast od 2,8 % i 3,5 % respektivno, što predstavlja stope rasta samog od sebe, bez ikakvih posebnih reformi i mjera na poticanju oporavka i rasta. Za rast od 7 % i više godišnje, koji je potreban za vidljiv napredak u BiH, nužne su duboke reforme za koje nema političke spremnosti.
M.V.